107 Lada ŽIGO ŠPANIĆ Ogledi: PISAC, DEMOKRACIJA, IDEOLOGIJA jedila je svjetska senzacija, pljuštali su napadi koji ga pretvoriše u personu non grata, a mnogi su tražili da se odrekne Nobelove nagrade. Nestanak književnoga genija Može li ijedan nobelovac, koji se iole dotiče neke visoke politike, ostati u javnosti samo s umjetničkom aurom? Može li jednostavno biti proglašen stvaralačkim genijem, onkraj politike? Jako teško, jer genij, pojam nastao u drugoj polovici 18. stoljeća u kontekstu romantičarskoga idealizma, više nije u modi. Genij, nekada ovjenčan kao autor neobuzdane intuicije, božanskoga talenta na granici s ludilom ili beskrajne slobode, demistificiran je još iz pera Waltera Benjamina u eseju Umjetnik kao proizvođač iz tridesetih godina prošloga stoljeća. Umjetnik je po njemu majstorski zanatlija koji se mora sve više približiti medijima, filmovima, reklamama... Nadovežemo li se na Benjamina, gubitku aure originalnog, neponovljivog genija znatno je doprinijela i politika, ta prljava rabota koja umjetnika spušta na zemlju, ponekad tako brzo da tresne glavom o tlo. Uostalom, to smo već dokazali. Vratimo se Kraljevini Švedskoj koja kraljuje na planetu književnih prinčeva i među njima očito ne traži samo zastarjela „genija“, nego itekako politički angažiranog intelektualca, odnosno intelektualku. Doista su iznimno rijetki slučajevi dodjele„Nobela“ poetskom, metafizičkom zanesenjaku onkraj narušena svijeta zemaljskog. Nobel i feminizam Elfriede Jelinek, dobitnica „Nobela“ 2004., izvrsna austrijska spisateljica također u privatnoj biografiji ima dosta žrtava holokausta, a i istaknuta je feministica. Feminizam je do 2004. itekako razvijen „pokret“ u socijalnom, kulturološkom smislu, a i u književnosti sve se više otkriva ženski subjekt, nižu se sjajne teoretičarke feminizma, pa je došlo vrijeme da časnici švedskoga žirija dodijele nagradu austrijskoj spisateljici iz triju razloga – zbog književnosti (hajde, stavimo pisanje na prvo mjesto!), zbog holokausta, zbog feminizma, odnosno zbog toga što je laureat sada laureatkinja koja se bori za ženska prava. Slučajno ili namjerno? Bogme namjerno! Jer, tek od početka devedesetih godina prošloga stoljeća„Nobela“ sve češće dobivaju žene, dok su ranije tu krunu dobivali muškarci, u 99 posto slučajeva, još od godine utemeljenja Nobelove nagrade (1901.). Od godine 1991., kada nobelovka postaje Nadine Gordimer, spisateljica iz Južnoafričke Republike, slijede, u kratkim intervalima, dobitnice, i to kao nikada prije: Poljakinja Wisława Szymborska (nagrađena 1996.), Austrijanka Elfriede Jelinek (ovjenčana 2004.), Britanka Doris Lessing (dobitnica 2007.), njemačko-rumunjska spisateljica Herta Müller (2009.), Kanađanka Alice Munro (dobitnica 2013.), Svjetlana Aleksijevič iz Bjelorusije (laureat-
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=