73 Vinko BREŠIĆ OGLEDI: RAT U KNJIŽEVNOSTI / KNJIŽEVOST U RATU lirike objavljivane u zagrebačkim novinama tijekom 1991. (dio naklade tiskan i kao zasebna knjiga u istoimenoj biblioteci). U četiri godine izlaženja u ovom časopisnom prostoru specijaliziranom za poeziju objavljeno je stotinjak izvornih pjesama hrvatskih i prijevoda stranih pjesnika te desetak znanstvenih članaka, studija, eseja i recenzija s područja pjesništva domaćih i stranih autora: Branka Vuletića, Krešimira Bagića, Vladimira Bitija, Marine Kovačević, Georga Wittea, Istvána Lőkösa, Josipa Užarevića, Marine Tjomkine, Mislava Ježića, Roberta Bacalje, Vladimira Devidéa, Dragutina Horvata i dr. Izbor Ujevićevih pjesama na francuski preveo je Jugoslav Gospodnetić, a izbor suvremenih hrvatskih pjesnika na poljski Łucja Danielewska, pjesme ruskih pjesnika iz „reda kurtoaznih manirista“ (V. Pelenjagre, V. Stepancov, A. Dobrinjin, D. Bikov, K. Grigorjev) prevela je Irena Lukšić, a Višnja Sepčić pjesme Sylvije Plath. Imajući u vidu interpretacije Z. Škreba i I. Frangeša, u prvom broju „Zrcala“ objavio je J. Užarević svoju „interpretacijsku polemiku“ Vidrićeva Pejzaža. Osim godišnjih žanrovskih bibliografija i kronika, u dvobroju za 1993. objavljena je bibliografija hrvatskog pjesništva u hrvatskim časopisima i novinama 1980-1989, a u drugom broju za 1994. Antologija suvremenoga hrvatskog pjesništva o Zagrebu sa 137 pjesama 77 suvremenih autora – od Dragutina Tadijanovića do Milane Vuković. (EHK, sv. 4, LZMK, 2012.: 548)9 Teško je reći bi li Zrcala uopće bilo da nije bilo rata, ali da ga je rat odredio, u to nema sumnje. Jednako tako sudbina je htjela da se u sve to umiješa poljska pjesnikinja i prevoditeljica Łucja Danielewska, kojoj sam se usudio napisati pjesmu: ŁUCJA DANIELEWSKA PREVODI HRVATSKE PJESNIKE Ona izmišlja jedan jezik u samom jeziku Ona izmišlja pjesnike i dijeli im imena prema sličnosti koju s njima poprima A oni se njome koriste kao kućom Łucja Danielewska prevodi hrvatske pjesnike i danima ne spava zbog hrvatskih riječi 9 Natuknici je autorica (Ana Batinić) dodala i nekoliko jedinica literature. Danas je ta bibliografija svakako veća. No, posebno dragocjena bila su pisma pojedinih pjesnika i urednika drugih časopisa kao znak podrške Zrcalu.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=