71 Vinko BREŠIĆ OGLEDI: RAT U KNJIŽEVNOSTI / KNJIŽEVOST U RATU je tu našu ideju kolega Stamać negdje početkom ljeta htio objaviti u svojem feljtonu u Vjesniku, zamolili smo ga da to još ne čini, jer sve se činilo pomalo neizvjesno. A onda slijedi tipičan hrvatski martirij koji doslovno ponavlja simboliku dijela njezine kulture: 6. listopada, umjesto u tiskaru, rukopis prvoga broja odlazi u inozemstvo s njegovim urednikom koji je morao nastupiti na jednome njemačkom sveučilištu. Živi se od glasova, nade, čekanja. Na poziv Udruženja poljskih pisaca urednik ZRCALA gostuje na tamošnjoj manifestaciji Pjesnički studeni. Za tu priliku sastavljena je zbirka hrvatske lirike ratne 1991., a samo dan nakon pada Vukovara napisan je i predgovor ovome broju. Napokon, broj je zaključen uoči Božića, a ova promocija – koje li simbolike! – pada upravo na Veliki četvrtak. Od tri glavna njegova cilja: da mijenja, dokumentira i unapređuje žanrovsku sliku naše književne stvarnosti, ovaj broj ima težište na dokumentarnosti. U svemu prvi broj ZRCALA izraz je naše nevoljne 1991. godine, njezin dokument, svjedočanstvo, ali i znak samosvijesti i skromni doprinos njegovih urednika kao i samoga njegova osnivača domovinskome ratu za slobodu, identitet i dostojanstvo. ZRCALO je jamačno najjeftiniji hrvatski književni časopis, ali i časopis bez likovnog urednika: deset praznih stranica mjesto je za deset portreta hrvatskih pjesnika iz grafičke mape Predraga Golla, a kojeg je rat spriječio ne samo da iz Osijeka preko Broda dostavi svoje priloge, već i da likovno uredi naš prvijenac. Za sve slabosti i objektivno nerealizirane elemente njegove projekcije, kao jedini časopis za poeziju, prvi nakon skoro dvadeset godina i – uz neke manje – tek zapravo četvrti žanrovski književni časopis u povijesti hrvatske književnosti, on nesumnjivo ima svoje mjesto. Pogotovu danas kada će upravo periodika zbog gospodarske krize uvelike nadomještati objektivno reducirane izdavačke programe. Nakon ilirskoga i modernističkog pokreta ovo je treće razdoblje u nacionalnoj kulturnoj i političkoj povijesti u kojoj s jedne strane periodika a s druge lirika pokazuju pravu svoju vrijednost i životnost, ali i doslovnu vezanost za sudbinu svojeg naroda. Svima koji su na bilo koji način pridonijeli da ZRCALO zaživi najsrdačnije zahvaljujem.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=