195 Damir GRUBIŠA – Mirko ŠTIFANIĆ (NEO)FAŠIZAM lijani s etničkim Hrvatima u Istri ne žele imati posla, nikakav kontakt. Takvo što do sada nikada nije bilo opće obilježje međuetničkih odnosa, ali... Pitanje je može li taj „zakon“, osmišljen u Italiji, a provodi se u Istri i Dalmaciji kao „povijesno talijanskim zemljama“, doprinositi suživotu, ili pak može poticati nove podjele i sukobe? Drugim riječima, problem je ako se „stari fašizam“ ne osuđuje, ili se umanjuje njegova opasnost. Je li moguće to da se na riječima osuđuje fašizam, a da se u zbilji potiče „revalorizacija“ njegova modela kulture? U obzir treba uzeti ono što kaže talijanski romanopisac Antonio Scurati. Nedavno se proslavio romansiranom biografijom Mussolinijeva uspona na vlast, pod naslovom„M”, gdje kaže da Italija nije raskrstila s fašizmom ni danas, ni dokraja. Zato je i moguće da Antonio Tajani, član Europske pučke stranke i Berlusconijeve nacionalne filijale u Italiji, izađe s tvrdnjom kako je Mussolini učinio i dobrih stvari..., ističe prof. dr. Damir Grubiša te nastavlja: Zato su Tajanijeve riječi sve prije negoli slučajne. Baš se ovih dana pojavila u prodaji knjiga Francesca Filippija, mladog povjesničara i sociologa koji se ujedno bavi i kreiranjem projekata za upoznavanje talijanske mladeži s kontroverznom prošlosti svoje nacije, pod naslovom „Mussolini je učinio i dobrih stvari...” Što reći, osim toga da je ponavljanje „staroga“ modela talijanskoga fašizma za neke „ugledne Talijane“, valjda, neophodno. Ali, ako su izvukli pouke iz prošlosti, onda bi trebali shvatiti da je to opasnost, osim za Hrvate, iznad svega za sve Talijane, a najviše u sredinama gdje su manjina15. Je li onda moguće da su„nacionalpolitičari“ izmislili nešto drugo, tj. da nude „kulturnu“ alternativu koju istarski političari, koji možda ne poznaju prošlost, ili ne shvaćaju o čemu se radi, prihvaćaju kao korisnu, prihvatljivu, prijateljsku i pristaju biti sudionicima procesa u kojemu će se milijunima eura postići ono što nije postignuto tenkovima na kojima je pisalo „Vinceremo!“ (Pobijedit ćemo!)? U svakom slučaju, ako se „Zakon Beggiato“ temelji na kulturi koja se pak temelji na politici što se provodi prema modelu ILI MI, ILI ONI, a ne I MI I ONI, tada je posrijedi ne samo opasnost za manjinu i većinu, nego za suživot i demokraciju. Šutnja o tome može značiti podršku. Hoće li ova knjiga Drage Kraljevića prekinuti šutnju? 15 O tome vidjeti u knjizi: Banovac, B., (1998.), Društvena pripadnost, identitet, teritorij. Sociološko istraživanje regionalne pripadnosti u Istri, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci. Primjerice, na str. 188. prof. dr. Boris Banovac piše: Etnički pluralizam omogućio je održanje svijesti o regionalnoj cjelovitosti Istre, ali je istovremeno snažno izražena teritorijalna identifikacija predstavljala uporište za etničke posebnosti unatoč državno-administrativnim, političkim i kulturnim pritiscima koje su na prostoru Istre vršili različiti režimi i različite države u prošlosti. Svaki pokušaj razdvajanja spomenutih kolektivnih identiteta dovodio je do političkih podjela i sukoba koji su poticali radikalizam, a posljedice su bile uvijek pogubne za pojedine etničke skupine.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=