58 PULA KAO IZGUBLJENI ZAVIČAJ Bruno DOBRIĆ Nasuprot tomu, posljednjih se godina i vojnopomorska zbivanja vezana za tu Mornaricu vrednuju kao sastavni dio hrvatske vojnopomorske prošlosti5, a pozitivno se ocjenjuje i njezina uloga u obrani istočnojadranske obale od talijanskih (od 1866. do 1918.) te srpskih i crnogorskih (1912. – 1918.) presizanja na tu obalu, kao i doprinos Mornarice razvoju pomorstva i brodogradnje na istočnome Jadranu. Pritom nije riječ o reviziji prošlosti, nego o ponovnome otkrivanju u Hrvatskoj, prije ulaska u monarhističku Jugoslaviju, općeprihvaćena stava o pripadnicima c. i kr. Mornarice kao „braniocima obala“ istočnoga Jadrana, kako piše A. G. Matoš 1912. godine, koji tu Mornaricu naziva „našom mornaricom“6. Osim u Hrvatskoj, i u pojedinim državama stvorenima nakon propasti Habsburške Monarhije (u Sloveniji, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Ukrajini) posljednjih se desetljeća iz zaborava izvlače prošlosna zbivanja, koja su povezivala pripadnike tih naroda u sklopu Monarhije, pa sve više povjesničara i publicista zastupa stav da c. i kr. Mornarica pripada i njihovoj vojnopomorskoj tradiciji jer su u njoj sudjelovali i njihovi časnici te drugi pripadnici Mornarice7. Nakon priključenja Hrvatske Europskoj uniji 2013. godine, u Hrvatskoj je primjetno povećano zanimanje za srednjoeuropsku, napose austrijsku (habsburšku) kulturnu i vojnopomorsku baštinu8. Stoga je hrvatska javnost sve zainteresiranija za autentična, izvorna svjedočanstva o Puli kao susretištu pripadnikā romanske, slavenske i germanske kulture od sredine 19. st. do talijanskoga vojnog zaposjedanja grada u studenome 1918. Među tim su svjedočanstvima posebno važne autobiografije koje čitatelje upoznaju s utjecajem velikih povijesnih zbivanja na život pojedinaca i s njihovim životnim iskustvima sagledanima iz osobne perspektive. Jedno od takvih svjedočanstava memorijalni su zapisi Jare Zemana, Austrijanca koji je 1899. rođen u Puli. * * * Najvećemu dijelu hrvatske javnosti zasigurno nije poznat umirovljeni profesor bečkoga Tehničkog sveučilišta dr. sc. Jaroslav (Jaro) Zeman (Pula, 1899. – Beč, 1993.)9, koji je sjećanja, što ih sada konačno objavljujemo, napisao sedamdesetih 5 Usp. Dobrić (ur.), 2014.; Dobrić, 2019. 6 Matoš, 216. U istome članku, objavljenom 1912., Matoš ističe kako su hrvatski mornari„najbolji vojnici naše mornarice“. 7 Npr. slovenski povjesničari značajne slovenske časnike tȇ Mornarice – koji su u razdoblju socijalističke Jugoslovije bili prešućivani i gotovo posve zaboravljeni – odnedavno ubrajaju među „tvorce slovenskoga pomorskog identiteta“. Usp. Tvorci slovenske pomorske identitete, 2010. 8 Usp. Dobrić (ur.), 2014. 9 Jaro Zeman (u pulskim školskim izvještajima navodi se pod imenom Jaroslav) školovao se u Puli – u Mornaričkoj pučkoj školi (1905. – 1909.) i u Državnoj gimnaziji na njemačkome je-
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=