57 Bruno DOBRIĆ PULA KAO IZGUBLJENI ZAVIČAJ jedini memorijalni zapisi i dnevnici koji govore o Prvome svjetskom ratu, a objavljeni su između dvaju svjetskih ratova da bi potom – donedavno – bili zaboravljeni. U skladu s idejom vodiljom „jedinstvo u mnogostrukosti“, Europska unija posljednjih desetljeća historičare potiče istraživati i predstavljati javnosti ono što je tijekom povijesti povezivalo europske narode. U tome je kontekstu posljednjih godina znatno poraslo zanimanje za povijest višenarodne Habsburške Monarhije, a s time u svezi i za njezinu „carsku i kraljevsku“ („c. i kr.“) Ratnu mornaricu1, koja je do kraja Prvoga svjetskog rata okupljala pripadnike dvanaest naroda. Od sredine 19. st. do 1918. godine Pula je bila središnja ratna luka Habsburške Monarhije, pa je tijekom rata imala važnu ulogu u vojnopomorskim zbivanjima na Jadranu. Stoga je posljednjih desetljeća probuđen interes hrvatske i srednjoeuropske javnosti za upoznavanje nedovoljno istražene prošlosti ovoga grada kao ratne luke u kojoj su pripadnici dvanaest naroda s područja Monarhije bili povezani službom ili zaposlenjem u c. i kr. Mornarici (kao časnici, dočasnici, mornari na odsluženju četverogodišnje vojne obveze, službenici, liječnici, inženjeri, majstori, radnici i drugi zaposlenici). Rat u Hrvatskoj (i ratovi na području bivše Jugoslavije 1990-ih godina) upravo je kod nas utjecao na odbacivanje službene jugoslavenske ideološke paradigme, koja je određivala interpretaciju prošlosnih zbivanja od Balkanskih ratova 1912. do raspada Jugoslavije2, te je tako potaknuto kritičko promišljanje zaboravljene tradicije koja je prethodila stvaranju monarhističke Jugoslavije. Pored ostaloga, došlo je do preispitivanja predrasuda službene jugoslavenske historiografije o c. i kr. Mornarici kao „tuđinskoj“ iako su u nju bili uključeni i hrvatski časnici, službenici, inženjeri i drugi pripadnici Mornarice – pojedini među njima na važnim položajima u vojnoj hijerarhiji3 – koji nisu zanijekali svoju nacionalnu pripadnost4. 1 Carska i kraljevska ratna mornarica, skraćeno: Ratna mornarica i/ili Mornarica. Puni naziv ratne luke, pak, bio je: Carska i kraljevska ratna luka Pula. 2 Prvi svjetski rat i raspad ili uništenje Habsburške Monarhije bili su sastavni dio mita o utemeljenju jugoslavenske države 1918. godine, čijih je 60 % teritorija do kraja 1918. pripadalo Habsburškoj Monarhiji. Usp. Sundhaussen, str. 227. 3 Na primjer, jugoslavenska vojnopomorska historiografija uglavnom je prešućivala to da je Hrvat Maksimilijan Njegovan bio zapovjednikom Mornarice (1917. – 1918.) jer se to nije uklapalo u tumačenje o „tuđinskoj“ mornarici, a ako se takve slučajeve spominjalo, najčešće su interpretirani tako da se uspješnim hrvatskim časnicima odricao njihov nacionalni identitet, uz obrazloženje da su „(...) bili odnarođeni i zadojeni germanskim duhom“, Novak, 2004., sv. 2., 210. 4 Pojedini časnici i drugi pripadnici c. i kr. Mornarice od osamdesetih godina 19. st. svoja su prezimena pisali prema Gajevoj ortografiji. Usp. Almanach für die k. und k. Kriegsmarine, koji je izlazio u Puli do 1918. godine.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=