187 Josip ŠIKLIĆ ZAVIČAJ Hrvatska gimnazija u Pazinu bila je smještena u dvokatnoj zgradi na Buraju, nedaleko od Franjevačke crkve i samostana (danas zgrada Državnog arhiva u Pazinu), nekada austrijska vojarna pa njemačka gimnazija od 1873. do 1890, a od 1899. Carsko-kraljevska velika državna gimnazija. Školske 1903./04. imala je pet razreda i 164 učenika, koji su dijelom stanovali u Pazinu, ali većina je dolazila pješice iz bliže i vlakovima iz dalje okolice. Školske 1904./05. godine u šest razreda bila su 202 učenika, samo 14 iz grada Pazina, 50 iz pazinskoga kotara, 117 iz drugih dijelova Istre, iz Hrvatskoga primorja 19, iz Kranjske dva. Školska je godina počinjala i završavala svečanom misom, slavili su sv. Alojzija, zaštitnika školske mladeži, slavili su se i svi važniji nadnevci vladarskoga doma, a na Tijelovo sudjelovalo se u svečanome crkveno-državnom ophodu od crkve, preko trga do parka, kroz grad do Kaštela pa do župne crkve sv. Nikole. Za Nazorova službovanja u Pazinu ravnatelj Gimnazije (1902. – 1918.) bio je klasični filolog Ivan Kos, Slovenac iz Tolmina, ranije Nazorov ravnatelj u splitskoj gimnaziji. Od Slovenaca je, osim ravnatelja, tu službovao profesor zemljopisa i povijesti Luka Brolih, koji je u Pazin stigao iz mariborske državne gimnazije iste godine kada Nazor. Istrani su bili Josip (Joža) Roža iz Vidulini, profesor latinskoga, hrvatskoga, njemačkoga i talijanskoga jezika, Martin Zgrablić iz Pazina, profesor latinskoga i hrvatskoga jezika, klasičari Ivan Bergić iz Barbana i Ivan Ivančić iz Mošćeničke Drage te Fran (Franjo) Novljan iz Boljuna, suplent za matematiku i fiziku. Nazor je predavao matematiku, prirodopis, fiziku i talijanski jezik, a učenici su ga se sjećali i po predavanjima iz hrvatskoga jezika. Školske 1903./04. godine bio je glavar (razrednik) šestoga razreda, učenicima koji su 1907. bili prvi maturanti, prve hrvatske gimnazije u Istri. U prvome tiskanom programu pazinske Gimnazije za školsku 1903./04. godinu objavljena je Nazorova diplomska radnja pod naslovom Anatomski prinosi k poznavanju paprati Asplenium adulterinum Milde i njezinih srodnika. To je prvi i posljednji Nazorov rad iz struke. Vladimir Nazor, profesor Hrvatske gimnazije u Pazinu (izvor: glasistre.hr).
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=