180 Boris Domagoj BILETIĆ 70. ROĐENDAN KNJIŽEVNOGA KLUBA I ČASOPISA ISTARSKI BORAC / IBOR (1953. – 2023.) Zašto se Katedra za hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli ne bi nazvala imenom dr. sc. Ljubice Ivezić, hrabre intelektualke koja nema nijedno obilježje u svome gradu kojemu je toliko dala?! Tko bi se tomu danas usprotivio i kojim argumentima? Zašto se na tome Fakultetu i u pulskoj Gimnaziji ne bi postavila makar najskromnija obilježja Profesorici i Klubu/listu? A toliko se govori o identitetu/identitetima, njegovu/njihovu pomanjkanju, diskontinuitetima, „tapijama“ i slično. Ako već učenici i studenti ondje o svemu rečenom ne mogu znati, znaju li išta o toj strani kulturne tradicije, novije povijesti Pule i ovoga kraja njihovi učitelji, profesori, obrazovni uzori...? Znači li im to išta? Možda i bi, kada bi im bilo osviješteno. U pulskoj je Gimnaziji Branko Semelić mjeseca studenog 1953. osnovan Književni klub Istarski borac i pokrenut istoimeni časopis, kojemu je potkraj izlaženja, u drugoj polovici 1970-ih, naziv skraćen u – Ibor. Poznavatelji omladinskoga tiska tvrde da je riječ o najstarijemu takvom klubu i časopisu u, ako ne cijeloj bivšoj državi, onda zacijelo tadašnjoj Hrvatskoj. Osnivačica i mentorica kluba i časopisa bila je profesorica, kasnije prof. dr. sc. LJUBICA IVEZIĆ, djevojački Filipić (Sisak, 1915. – Pula, 1995.), sa suprugom Stjepanom i dr. entuzijastima. TONE PERUŠKO, možda najzaslužniji čovjek što Pula danas ima Sveučilište, osobno je prof. Ivezić pozvao da iz Gimnazije 1960-ih prijeđe predavati književnost na tadašnju Pedagošku akademiju, jezgru današnjega Filozofskog fakulteta. Ovo treba napomenuti stoga što su, ugrubo, sa četiri generacije mladih i u četiri serije časopisa, klub i časopis mijenjali sjedišta i adrese, ali se najdulje pamte prvo, gimnazijsko, i posljednje, sjedište u Akademiji. O klubu i časopisu napisano je, cjelovito ili parcijalno uzevši, nekoliko znanstvenih, stručnih i diplomskih radova, odnosno poslužili su kao tema, primjer i predložak, osobito na sveučilištima u Rijeci (npr. dipl. rad današnje istaknute pulske glazbenice Nataše Dragun) i Zagrebu, a posebno je važan vrlo opsežan i podatcima iscrpno dokumentiran diplomski rad mlade spisateljice Ane Galant, naslovljen Odnos estetskoga i ideološkoga u socijalizmu na primjeru lista ‘Istarski borac/Ibor’, obranjen
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=