142 PRIJEVOD Mauro COVACICH onda? Iz Sirije? Libanona? Dostajao bi pogled na registarsku tablicu, samo da nije tako pljuštalo i da nije bila tako sretna ugledavši ga kako se približava. U jednom je času htjela odustati. Mrak, rafali kamionā, sva ta maglovita voda unutar koje se zgusnuti život automobila kretao naprijed. Nenadan osjećaj neprijateljstva. Brojit ću do šezdeset i onda se vratiti svojim koracima. Od centra do autoceste trebalo joj je manje od pola sata: potražila bi neki hotelčić i krenula s prvim tracima danjeg svjetla. Međutim, stigao je on. Što ga je potaknulo da se zaustavi? Nije rečeno da je to bila vjenčanica, katkad je upravo ta razlog da pobjegnu. Žena odjevena poput nevjeste, što je u biti, je li uistinu nevjesta? Forma i suština, uvijek je radila na tome. Uzmi list platane i izreži ga tako da izgleda kao maslinov list: što je sad, platanin ili maslinov list? Iskačkaj krpu u obliku penisa: što je, krpica za hvatanje posuđa ili penis? Vozi opušteno, jedna ruka na donjoj strani volana, druga naslonjena na ručici mjenjača, tri vanjska prsta pridržavaju mobitel kao za hitno korištenje, iako u dvadeset minuta otkad sam ušla nije nazvao ili primio poziv, i sad pomisli kako je u biti ta mala, ne baš najnovija Nokia jedini dokaz da njen brkati anđeo nije nijem. No nije važno, projekt ne predviđa da mora razgovarati sa svima koji joj ponude prijevoz. Odmicati skupa u kišnoj noći, zatvoreni u istoj barčici koja se hitro udaljuje s periferije Istanbula prema zvjezdanim prostranstvima Azije, nije li već to intiman oblik dijeljenja? Nisu li već u vezi? Odluči da će se malo otrgnuti od razmišljanja i glave naslonjene na prozor prepusti se uživajući u toplom dašku klime u kosi. Tek sad kad je sama uistinu je započelo putovanje, shvatila je to kada su se pozdravile. I Silvia se odmah složila. Dvije djevojke koje stopiraju u vjenčanicama izgledaju poput maškara – slika nešto između folklorna sjećanja i golijardā – jedna djevojka koja stopira u vjenčanici je međutim nevjesta. Odmah za sve, ništa drugo no to: nevjesta koja čeka sjedeći na braniku. Razdvajanje će najbolje istaknuti simbolički potencijal njihova performansa. Svu ranjivost, smjelost i vjeru mlade žene koja se nudi svijetu kao nevjesta. Sama predodžba čistoće bačene u ruke bliskog. Netko bi rekao u ždrijelo bliskoga, ali njhov je projekt nastao kako bi osporio paranoični cinizam naprednih društava. A paranoja je naš najgori neprijatelj, muškarci i žene koji venu bunkerizirani u kućicama što imaju sobu za paniku i nadzornu kameru. Ako se odvažiš i lijepo osmjehneš slučajnu kontaktu, drugi će te nagraditi. Ima dokaze, odvajkada putuje na taj način. Hodočasnik se nema razloga bojati ljudskih bića, još manje ako se radi o mladoj nevjesti. Svaki prijevoz jedno vjenčanje, prljajući vjenčanicu, no obnavljajući, gotovo srdeći nevinost. Tko zna pita li se on zašto je tako urešena. Bilo bi joj uistinu drago da mu može objasniti kako je i on unutar djela. Njezin suprug na tom dijelu puta. Zajedno insceniraju vezu, susret. Ponavljaju poruku prema posljednjem tumačenju, različitom
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=