122 OGLEDI Leszek MAŁCZAK na poljski, nego i kasnije verzije drame na hrvatskome, odnosno prepričavanje tj. pojavu u recentnoj traduktologiji opisanu kao rewriting – prepisivanje (A. Lefevere). Radiodramu Lice na poljski je prevela Maria Krukowska, koja je poslije prevela roman Luka. Tri su verzije drame na hrvatskome: prva je objavljena u 7. broju časopisa Razlog, 1963., druga je tiskana g. 1965. u Zagrebu u obliku knjižice pod naslovom Lice: drama u tri čina (inačica nastala za potrebe kazališne izvedbe na Maloj sceni zagrebačkog HNK, koju je režirao Nikola Vončina, usp. Mrduljaš, 2007.: 183) te posljednja, treća verzija izlazi u izdanju Matice hrvatske 1970. g. u knjizi Devet drama. U ovome ću se radu usredotočiti na analizu triju verzija, izvorne iz 1963., poljskoga prijevoda iz 1964. i kasnije, nove verzije iz 1970., i to najprije na jedan aspekt teksta i tendenciju koju sam uočio u analizi, naime: reduciranje – u inačici iz 1970. – emocija, ublažavanje obiteljske drame koja se odigrava među njezinim glavnim protagonistima – članovima obitelji Kolar. Detaljna je raščlamba pokazala da postoje znatne razlike između triju spomenutih verzija Šoljanove drame, manje između poljske radiodrame i teksta objavljena 1963. u Razlogu te daleko veće između dviju verzija na hrvatskome, onih iz 1963. i 1970. Usporedba dviju hrvatskih verzija dogodila se sasvim slučajno jer sam najprije došao do teksta iz 1970. i nisam očekivao toliko velike razlike između hrvatskih verzija iz 1963. i 1970. Da sam odmah imao prvu verziju iz Razloga i snimku, možda nikad ne bih odlučio usporediti prvu hrvatsku inačicu s inačicom iz 1970. Pa i da jesam, nisam siguran bih li skrenuo pozornost na razlike da se nisam najprije susreo s dramom slušajući poljsku verziju, koja je na mene ostavila snažan dojam. Sadržaj i radnja drame u svim su verzijama jednaki; nije riječ o tome da nešto nestaje ili da se pojavljuje nešto novo. Riječ je o proporcijama, intenzitetu i naglašavanju određenih elemenata. Razlike su se pokazale toliko velike i dojmovi nakon slušanja i čitanja toliko različiti te je to pobudilo sumnje da se poljski prijevod temelji na verziji iz 1970. Zato sam iz Hrvatske naručio prvobitnu inačicu iz 1963. te se nakon analize uvjerio da je upravo ona morala biti temeljem prijevoda. Zatim sam odlučio usporediti dvije hrvatske verzije, pogledati koje su razlike i postoji li neka zamisao koja stoji iza promjena. Pokazalo se da su rezultati uspoređivanja dviju hrvatskih verzija značajniji negoli usporedbe hrvatske verzije iz 1963. i poljskoga prijevoda iz 1964. O kojim je razlikama riječ? Promjene se odnose na profiliranje pojedinih likova i premještanje naglaska s jednih aspekata drame na druge. Odnose se na tri bitna idejna problema kojih se Šoljan dotiče u svome djelu, naime: 1. poslijeratnu traumu koja ne uništava samo cijelu zajednicu u jednome slavonskom mjestu – u prvoj verziji, a u našemu mjestu – u drugoj verziji (ta mala promjena i odustajanje od određivanja mjesta vjerojatno je izazvana primjedbama koje spominje I. Mrduljaš:„...naime, njezini likovi misle i govore nimalo nalik slavonskim
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=