103 Tihomir GLOWATZKY OGLEDI Izabrao sam kao temu žanra*1 povijesni roman, jer je to prva kanonozirana prozna forma u hrvatskoj književnosti, zahvaljujući Šenoi. Ključno pitanje vezano uz definiranje žanra odnos je historije i fikcije, tj. povijesnog i sekundarnog sloja romana. To je dvosmjerni proces, povijesne činjenice moraju biti preoblikovane u književni tekst, što znači da se korišteni podaci i osobe u književnom kontekstu moraju ponašati u skladu sa zakonima književne strukture. Viktor Žmegač napominje da je „pisanje historijskih romana zadaća kojoj pristaje gotovo patetički dignitet, jer je u njoj sjedinjena povijesna i pjesnička komponenta!“ I. Žanr povijesnog roman, s odmakom od klasičnog modela, održao je kontinuitet do danas u novopovijesnom romanu. Posebice je Nedjeljko Fabrio (1937. – 2018.) majstor toga žanra, što na lucidan način dokazuje svojom Jadranskom trilogijom (Vježbanje života, 1985, njem. prijevod 2003.; Berenikina kosa, 1989./2004.; Triemeron, 2002). Fabrija ne moram predstavljati, međutim njemačka publika doznala je za njega kada je 2002. godine dobio uglednu međunarodnu Herderovu nagradu koju dodjeluje Bečko sveučilište na poticaj njemačke zaklade Alfred Toepfer iz Hamburga. Fabrio je tu prestižnu nagradu dobio za promicanje suživota u Srednjoj Europi i obnovu europskoga kulturnog duha, i to za cjelokupan opus. Uskoro je slijedio prijevod romana Berenikina kosa / Das Haar der Berenice na njemački jezik. Izdavač Wieser u Klagenfurtu je već 2003. izdao prvi dio„Jadranske duologije“ Vježbanje života / Einübung des Lebens. Odjek na njemačkom književnom području bio je vrlo pozitivan. Tako, primjerice, poznati austrijski autor Karl-Markus Gauss o Fabrijevoj prozi piše:„Što sam dulje čitao, to me više očarao Fabrijev roman Berenikina kosa.“ Treći dio trilogije, roman Triemeron, do danas nije objavljen na njemačkom, iako glede toga već dugo postoji ugovor s izdavačem Wieserom. Zato me Fabrio, nakon značajnog Sajma knjige u Leipzigu, godine 2008. osobno zamolio da prevedem taj roman. Preporučio me Slobodan Novak čije sam romane Mirisi, zlato i tamjan, Izgubljeni zavičaj i Izvanbrodski dnevnik preveo na njemački. Prijevod Triemerona dovršio sam, međutim nakon Fabrijeve smrti ugovor s Wieserom valjda više ne vrijedi; no, u vezi s tim u kontaktu sam s kćeri Nedjeljka Fabrija. Otad se, dakle, bavim djelima Nedjeljka Fabrija. Kad je Rijeka proglašena Europskom prijestoljnicom kulture, imao sam prilike predstaviti Fabrija koji je svojim romanom Vježbanje života gradu Rijeci postavio spomenik posebne vrste. Kad me Generalni konzulat u Frankfurtu, tj. konzulica Biserka Lukan, zamolila da u Središ- * Žanrovska književnost bila je tema 26. Dana Antuna Šoljana (2022.) (op. ur.).
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=