97 Josip KRAJAČ STUDIJA I OGLEDI Gyöngyvér je lijepa djevojka, malo neuka,„pileće pameti“ kako za nju veli Ágostova majka Erika. Ali ipak nije Gyöngyvér pileće pameti, ona se brine da ne ispadne žena koja ne zna što će sa sobom, dobro zna voditi ljubav, a zna i to da želi imati katnicu i osunčan vrt, i zna da joj to može donijeti samo muškarac. Nahoče je, ostavljena u rodilištu, podrijetlo joj nije baš poznato; živjela je u domu za nezbrinutu djecu te u učeničkom domu. Proživjela je strahote udomljena djeteta. Zna da je podrijetlom s Tise. Ono što ne zna jest da je, iako ne potpuno jasno, podrijetlom Ciganka te da se o njenoj budućnosti zapravo brinu majka Borbála Mózes i očuh István Bizsók koji joj namjerava kupiti kuću u prijestolnici. A on, njen očuh, o njoj zna nešto više, iako malo; zna da ju je ostavio Ágost, zna da sada živi s nekim pjesnikom, da loše pjeva na radiju, no umišlja si očuh kako dobro procjenjuje njezin odnos s muškarcima, jer je nalik na majku. Gyöngyér je složenim tijekom života stekla moć raspoznavanja i iskorištavanja ljudskih karaktera, pa sama postaje razborita, dapače zločesta. U novoj, Ágostovoj obitelji brzo je raspodijelila relacije: njegovu majku ne podnosi, lako se sporazumijeva s priprostom domaćicom obitelji Ilon(k)om, gotovo bi se moglo reći da, svojim racionalnim i emotivnim hirovima, vodi„melodiju“ obitelji. Ali brzo zanemarena od supruga, mladog Ágosta, ima ozbiljnih emotivnih problema. Gyöngyvér je glazbenica, Ágost političar, ali to nije presudno u nesporazumu. Druga se priča događa s njima, njihova se ljubav odvija u neuspjelom kontrapunktu, oni se oblikom fuge traže tjelesno. Uloge su izmijenjene. U krevetu melodiju vodi Ágost, Gyöngyvér ga slijedi, najprije samo pokušava uhvatiti melodiju, a zatim je u dramatičnom tonu prati. Melodije djeluju disonantno, jer Gyöngyvér ne uspijeva ustrajati, u furioznom tempu, pratiti Ágostovu melodiju koju on izvodi polako, ali nepredvidivo zaglušujućim krešendom. U njihovu melodiju upliće se treći; Gyöngyvér sasvim svjesno razmišlja o ljubavi s „muževim“ bratićem Kristófom koji spava u sobi do njih. No, da li voditi ljubav s dečkima, ili se usredotočiti na školovanje glasa jer želi postati opernom pjevačicom? – to još, u svojemu erotsko-cerebralnomu samoudvaranju i samouvjeravanju Gyöngyvér Mózes nije sasvim iskristalizirala... I tako je probala, onda još jedanput, drugi, pa i peti put pokušavala istočasno, jer sad odista nije htjela čak ni jedan jedini put razmazati taj ton, nego ga smjestiti na njegovo fizičko mjesto koje mu pripada sukladno smislu i stilskoj funkciji fraze, htjela je uzeti taj prokleto jebeni fis onako kako to Margit Huber očekuje od nje (n., P.p, 869)... no meni je potreban muškarac. (n., P.p., 871) Priželjkuje pohvale i nešto od izgubljene obiteljske topline, ali zna biti vrlo okrutna i hladna. Od svoje učiteljice pjevanja Margit Huber htjela bi sve izvući, a kad postane slavna, misli Gyöngyvér, odbacit će je, ali tako šutnuti ustranu kao što bi čovjek
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=