80 STUDIJA I OGLEDI Vinko BREŠIĆ oporukom spominje, pa tako i pitanje njezinih rukopisa, kao i Brlićeve porodične knjižnice i arhiva. U oporuci, naime, Ivana navodi dvije važne činjenice: ... tu je kuću u težkom financijalnom udarcu koji nas je g. 1926. snašao, kupio od mog sina, dra Ive Brlića, moj zet Dr. Viktor Ružić (Sušak) za svoju suprugu a moju kćerku Nadu... Kad bi moj zet Viktor pristao na to da tu kuću uz iste uvjete proda mojoj kćerci Nedeljki... Riječ je o kući Brlićevih. Brlići su u Brod na Savi doselili u 18. st., prvo su imali kuću na današnjem Trgu Presvetoga Trojstva, potom na glavnom gradskom Trgu bana Jelačića br. 5, danas Trgu Ivane Brlić-Mažuranić. Andrija Antun Brlić izgradio je 1799. visoku obiteljsku prizemnicu, koja je izgorjela 1882., pa je na istome mjestu dr. Ignjat Brlić 1885. izgradio novu, koja i danas postoji. Kuća je u prizemlju imala prostor za trgovinu, a stambeni je prostor bio na katu gdje je od 1892. živjela i Ivana Mažuranić, udajom Brlić. Posljednji vlasnik ove kuće bio je Božičko Mohaček, sin Ivanine namlađe kćeri Nedjeljke Brlić udane Mohaček. Potpisivanjem kupoprodajnog ugovora između slavonskobrodskog gradonačelnika Mirka Duspare i Božička Mohačeka od 2011., Grad Slavonski Brod postao je vlasnikom kuće Brlić. Povijest kuće Brlić ujedno je povijest obiteljske knjižnice i arhiva koji su nastajali kroz devet generacija, a čine ih osobni i drugi dokumenti, knjige i umjetnine. Kada je Ignjat Alojzije Brlić iz Beča dovezao desetak sanduka knjiga kako bi otvorio prvu brodsku knjižaru, utemeljena je i obiteljska knjižnica. Vremenom su u nju kupnjom i darovanjem stizali novi naslovi, a značajan njezin dio čine knjige koje su prevodili, pisali i objavljivali članovi obitelji Brlić, kao i knjige, časopisi i novine u kojima su objavljivani njihovi tekstovi. Knjižnica ima preko šest tisuća (6.120/6.055) knjiga, među kojima je najstarija iz 1546. godine, 118 naslova serijskih publikacija, od toga 52 naslova hrvatske periodike i 66 naslova strane periodike. Obitelj Brlić od samih je početaka života u Brodu prikupljala i dokumentaciju o sredini u kojoj su živjeli i radili. Dr. Ignjat Brlić počeo je prvi sređivati i prikupljenu građu objavljivati (Uspomene na stari Brod izdane u 5 svezaka), a rad na sređivanju porodičnog arhiva i posebno dokumentacije Andrije Torkvata Brlića nastavila je i Ivana Brlić-Mažuranić. Nakon Ivanine smrti, po njezinoj želji knjižnica i arhiv postali su vlasništvo i briga njezinog sina dr. Ivana Brlića. On je želio preseliti arhiv u Zagreb, gdje je tada živio, ali ga je sestra Zdenka Brlić, udata Benčević, uspjela nagovoriti da ga ostavi u Bro-
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=