Nova Istra br. 4/2023

63 Kristian KOŽELJ NOVI PRIJEVODI metamorfoze isprazniti svoj vrč neka pukne sa svih strana od presušenosti do onoga krika prijekornoga preklinjućega gluhonijemomu ocu leći pred krdo u galopu neka zgnječi tvoje srce i tijelo i glavu i komade onoga što ostane u očima u nosnicama u ustima raznese do ruba stepe sjesti uz rijeku kada je sparina najgora i sipi a zrak se nad površinom zgušnjava i proteže namočiti noge u njezinoj vodi zasijati svoja polja i gledati kako ih žanje drugi naći dragocjen cvijet postati pčela . . . netko je morao prvi izreći neka bude svjetlo netko je morao. i štošta je bilo prije toga, u ušima onih, koji su ga slušali, zažarilo je. kapljice rose iščezle su u porama asfalta,

RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=