175 Božidar BREZINŠČAK BAGOLA KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI novinara i skladatelja). U Ivancu je na svom posjedu živio pjesnik Božidar Kukuljević Sakcinski (1861.-1927), a odvjetnički je ured otvorio Bruno Steiner Županić (1893.-1987., pravnik, pisac i fotograf). U Stažnjevcu kraj Ivanca rodio se Ivo Ladika (1912.-1984., pjesnik, leksikograf i novinar), a u općini Maruševec djetinjstvo je proveo pjesnik i prevoditelj Gustav Krklec (1899.-1977.). Književnom stazom vraćamo se u unutrašnji, istočni i jugoistočni dio Zagorja. Zaustavljamo se u Loboru, o kojemu je nadahnuto pisao Antun Gustav Matoš (1873.-1914., pjesnik, novelist, esejist, putopisac i književni kritičar). Lobor je rodno mjesto Franje Horvata Kiša (1876.-1924., putopisca i pripovjedača). Na svom posjedu u Borkovcu kod Zlatara boravio je i pisao Ladislav Fodroci (1756.- 1834., kajkavski pjesnik). U Zlatar je rado svraćao Silvije Strahimir Kranjčević (1865.-1908., pjesnik), jer je u tom gradiću živjela majka njegove supruge Ele. Zlatar je rodno mjesto Stanka Dominića (1917.-1980., pjesnika) i Stjepana Draganića (1923.-1983., književnika, redatelja i pokretača časopisa Kaj). U Zlataru je osnovnu školu pohađao Slavko Batušić (1902.-1979., teatrolog, leksikograf i prevoditelj). U kuriji Ščrbinec živio je i pisao Borislav Kiš Šaulovečki (1894.- 1945., književnik i novinar). Općina Zlatar Bistrica rodno je mjesto Anđele Vokaun-Dokmanović (1901.-1983., kajkavske pjesnikinje). Kajkavski književnik Petar Berke (1733.-1798.) bio je kapelan u Mariji Bistrici. Na području današnje općine, u Podgorju Bistričkom rođen je Josip Ozimec (1934.-1981., pjesnik i učitelj), a u Lazu Bistričkom živjela je Željka Boc (1976.-2002., pjesnikinja i urednica). Književnom stazom nastavljamo prema Peščenom, rodnomu mjestu pjesnikinje Branke Jagić (1945.-2015.). Malo dalje, u općini Hrašćina živjela je u kuriji na imanju Njeguš Štefanija Bernas Belošević (1897.-1957., učiteljica i književnica koju je često posjećivao Gustav Krklec). Selo Zajezda, u općini Budinšćina, rodno je mjesto Pere Magerla Gotalovačkog (1890.-1929., pjesnika i književnika), a u selu Grana kraj Novog Marofa djetinjstvo je provodio Mirko Bogović (1816.-1893., književnik i političar). Pjesnikinja i časna sestra uršulinka Boguljuba Cifrek (1946.- 2019.) rodila se u Makojišču Gornjem kraj Novog Marofa. U općini Breznica nalaze se ostaci dvorca Bisag u kojem je od 1932. do 1938. živio i stvarao Milan Begović (1876.-1948., književnik, kazališni djelatnik i prevoditelj). Putovanje književnim stazama Hrvatskoga zagorja završava u Varaždinskim Toplicama, rodnom gradu Danice Bedeković (1872.-1955., esperantistice i publicistkinje), Nenada Brixyja (1924.-1984., književnika i novinara) te Ane Bešenić (1952.- 2012., pjesnikinje i spisateljice). Tu je na svom imanju Tonimir živio i stvarao Ivan pl. Kukuljević (1816.-1889., književnik, političar i povjesničar umjetnosti). Sadržaj ove knjige-vodiča zasigurno bi mogao poslužiti kao poticaj i osnova za proširivanje projekta. U suradnji s Društvom hrvatskih književnika, Hrvatskim
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=