174 KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Božidar BREZINŠČAK BAGOLA se rodio Ksaver Šandor Gjalski (1854.-1935., književnik i političar). Nastavljamo prema općini Sveti Križ Začretje gdje je živio i umro Lavoslav Vukelić (1840.- 1879., književnik i prevoditelj), gdje je rano djetinjstvo provodila Marija Jurić Zagorka (1873.-1957., književnica i novinarka), kamo je Dora Pfanova (1897.-1989., pjesnikinja, književnica i prevoditeljica) dolazila u posjet rođacima s majčine strane i gdje se susretala s Ivom Andrićem), gdje su rođeni Viktorija Jugović Risaković (1873.-1927., književnica i urednica) i Ante Hikec (1882.-1934., književnik i novinar). Nedaleko od Krapinskih Toplica, U Maloj Erpenji kraj Krapinskih Toplica rodio se Eugen Barac pl. Repenjski (1821.-1876., pjesnik), a istočno od Krapine, u općini Radoboj, rođena je Sida Košutić (1902.-1965., književnica i urednica. U drevnome gradu Krapini rođeni su Ljudevit Gaj (1809.-1872., vođa hrvatskoga narodnog preporoda), Rudolf Habeduš Katedralis (1894.-1960., književnik i publicist) te Dubravko Ivančan (1931.-1982., pjesnik i esejist). U tom su gradu neko vrijeme boravili Ivan Trnski (1819.-1910., pjesnik i prevoditelj), Ivo Andrić (1892.- 1975., književnik, dobitnik Nobelove nagrade), Josip Cvrtila (1896.-1966., pjesnik i prozaik) te Velimir Matija Ban (1947.-1998., pjesnik i slikar). U selu Škarićevo kod Krapine rodio se Hinko Davila (1858.-1925., ljekarnik i književnik), a u selu Krapinski Vidovec Antun Kozina (1858.-1925., muzealac, urednik i pisac). Sjeverozapadno od Krapine, u općini Đurmanec, rodio se Joža Antolić Hromčan (1929.- 1996., kajkavski pjesnik, jedan pod osnivača krapinskoga Festivala kajkavskih popevki). Književna staza vodi nas dalje preko Gornjeg Jesenja u općinu Bednja, rodno mjesto Izidora Poljaka (1883.-1924., pjesnika i svećenika) i Ladislava Žimbreka (1901.-1972., pjesnika, esejista i prevoditelja). U selu Pleš kod Bednje rodio se Slavko Šprem (1937.-1991., pjesnik bednjanskog govora), a pisac i prevoditelj Jakob Lovrenčić (1788.-1842.) bio je svojevremeno upravitelj imanja dvorca Trakošćan. Nizvodno rijekom Bednjom dolazimo do pavlinskog samostana u Lepoglavi, čijim je glavarom bio Ivan Belostenec (1594.-1675., pjesnik, pisac, propovjednik i leksikograf), u kojem su živjeli i djelovali Gašpar Malečić (1646.-1702., vjerski pisac i voditelj samostanske knjižnice) te Ivan Krištolovec (1658.-1730., vjerski pisac), u kojem se školovao Tituš Brezovački (1757.-1805., dramski pisac i pjesnik) i kamo je rado zalazio pisac i propovjednik Blaž Bošnjak (1743.-1807.). I dok je Lepoglava povijesno obilježena pavlinima koji su 1503. podignuli prvu javnu gimnaziju i širili obrazovanje, susjedni grad Ivanec čuva uspomenu na viteški red ivanovaca kojemu je svrha bila dvorenje bolesnika i ranjenika. Ivanec je rodno mjesto Đure Arnolda (1853.-1941., pjesnika, filozofa i pedagoga), Pavice Hrazdire (1895.-1975., poduzetnice, književnice i glumice), Ladislava Šabana (1918.-1985., pisca ivanečke povijesti, muzikologa i klavirskog pedagoga) te Franje Hrga (1932.-2011., pjesnika,
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=