172 KNJIŽEVNIM STAZAMA HRVATSKOGA ZAGORJA Božidar BREZINŠČAK BAGOLA: Književnim stazama Hrvatskog zagorja, Hrvatskozagorsko književno društvo, Klanjec, 2021., 236 str. Ostvarivanje ovoga kulturno-turističkog projekta započelo je 2018. prikupljanjem gradiva i fotografija. Autor je uspio na jednome mjestu prikupiti i čitateljima na zanimljiv način prenijeti znanje o književnoj baštini Hrvatskoga zagorja te tako kulturno-odgojno, socijalno i interaktivno povezati književnu baštinu s današnjicom. Obrađeno je ukupno devedeset i troje pisaca. Putovanje književnim stazama Hrvatskoga zagorja započinje u općini Hum na Sutli, gdje su rođeni Ivan Krizmanić (1766.-1852., kajkavski pisac i prevoditelj, opat u Mariji Bistrici, dobrotvor hrvatskih preporoditelja) i Rikard (Flieder) Jorgovanić (1853.-1880., pjesnik, feljtonist, pripovjedač, utemeljitelj hrvatske fantastičke proze). Iz Huma na Sutli književna nas staza vodi u grad Pregradu, gdje je sredinom 19. stoljeća službovao pjesnik i pripovjedač Vladimir Nikolić (1829.-1866.), autor poznate pjesme „Na te mislim, kada zora sviće“. U dvorcu Gorica kraj Pregrade živjela je Mimica Kantoci Kaučić (1886.-1975., trajna opsesija Miroslava Krleže od njegove rane mladosti pa sve do smrti). Istočnije od dvorca prostire se selo Donja Plemenščina odakle su korijeni Augusta Cesarca (1893.-1941., pripovjedača, istaknutog intelektualca i komunista). Južnije od Pregrade nalazi se Valentinovo, rodno selo Janka Leskovara (1861.-1949., najpoznatijeg pripovjedača hrvatske moderne). Malo zapadnije, u Pavlovcu Pregradskom rodio se Pero Pjer Barić (1903.-1965., pjesnik i pripovjedač), a na Vinagori, zapadno od Pregrade, neko je vrijeme službovao svećenik i pjesnik Andrija Palmović (1847.-1882.). Jož zapadnije, u općini Desinić rodna je kuća Gjure Prejca (1870.-1936., pjesnika, pjevača, skladatelja, glumca Božidar BREZINŠČAK BAGOLA
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=