164 KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Marija ROŠČIĆ PARO Čitajući stihove El mensajero del sur y otros poemas na besprijekorno tečnom španjolskome jeziku osvijestila sam nekoliko elemenata tj. odlika autorova pjesničkog rukopisa s kojima se prevoditeljica suočavala i uspješno ih prenijela u prijevod. Između ostaloga, to su: Šešeljev mediteranizam, koji zarazno prianja uz duh romanskih jezika – pa tako i španjolskoga – prepun je istančanih južnjačkih slika i osjetilnosti. Strukturu kratkoga stiha, sintaksnu konciznost, slikovitost, odnosno mediteranizam u svjetopoglednom smislu prevoditeljica je izvanredno uklopila u prijevod. Autor primjenjuje redukciju, pročišćava tekst, oslobađa ga nepotrebna gomilanja i pritom propituje brojne mogućnosti jezika (kao, između ostalog, u ciklusu Tihi grad na gori/Ciudad silenciosa en la montaña). Stihovi postaju vrlo zgusnuti, nabijeni i jasni bez obzira na to je li riječ o intimnim ili posve općim pjesničkim preokupacijama – onima o rodnome kraju ili, pak, domovini mu Hrvatskoj. I tu je redukciju, kao i leksemske nizove, prevoditeljica uspješno primijenila. Kritičari često ističu kako je Šešelj poklonik književnoga iskustva hrvatskih pjesnika poput Šimića i Kaštelana. I to se zrcali u njegovim stihovima – spomenutom jasnoćom, odmjerenošću i konciznošću. Napomenimo još kako Šešeljevo sintaktičko grananje, leksemsko nizanje nije zalihosno, dapače, vrlo je naglašen probran leksemski niz kojim postiže posebnu efektnost, ugođajnost i semantiku – primjerice u pojedinim pjesmama u 4. ciklusu – recimo u pjesmi Stara peć u Podgradini/Vieja estufa en Podgradina; nakon nekoliko kraćih uvodnih strofa, pjesnik niže 31 žensko ime da bi nastavio, u završnih pet stihova, zazivati svježe pečen kruh, sv. kruščiće, i završio znakom križa. Moglo bi se reći da je u toj pjesmi zastupljena većina ranije navedenih pjesničkih odlika/postupaka. Reduciranjem i rasutošću teksta autorov pjesnički iskaz često je doveden do simbola i arhetipskih vrijednosti naše civilizacije. Ukratko: prevedene pjesme u zbirci El mensajero del sur y otros poemas zorno predočuju poetički sukus Šešeljeva pjesničkog stvaralaštva – stihovi u španjolskome prijevodu funkcioniraju kao u hrvatskome izvorniku. Valja se nadati, kako navodi prevoditeljica, da će Šešeljeva zbirka u Španjolskoj,„zemlji velikih pjesnika poput Ramóna Jiméneza, F. Garcíje Lorce ili Antonija Machada, pronaći put do čitateljā i još jednom potvrditi da književnost spaja narode i svjetove“. Marija Roščić Paro, Zagreb www.stav.com.hr
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=