145 Ivan PLETIKOS ZAVIČAJ narhije Franjo Josip (u to vrijeme još bez Elizabete Austrijske, Sissi) stigao u Pulu i time konačno odlučio da će se ovdje graditi ratna luka (Kriegshafen). Nekoć davno veliki grad, prepun antičkih spomenika, a zatim stoljećima mjesto kamenih ruševina, jedva uspomenā na davnu prošlost, u stvarnosti ušljivo malarično selo zatrovana zraka i zatrovanih voda – te malobrojnih, zabačenih i uskogrudnih ljudi kojima je na pameti bila jedino gola borba za dnevno preživljavanje – tako je Pula jednom odlukom mladoga cara, kao poljupcem u bajci, pretvorena u jedno od najvećih civilizacijskih čuda 19. stoljeća, u velik, lijep i za Europu toga doba značajan, moderan – Grad. Dovoljno je reći to da je Pula u devetnaesto stoljeće ušla s daleko manje od tisuću stanovnika, a da je iz njega izišla s više od 60 tisuća stanovnika (uže gradsko područje) odnosno 90 tisuća u širemu gradskom prostoru (koji danas pak predstavlja uže gradsko područje i broji oko 60 tisuća ljudi). Jednak eksponencijalni rast imala je urbana izgradnja, da se ne govori o infrastrukturi, nevjerojatnom tehnološkom napretku (kao dijelu općega napretka u svome vremenu), pa do onoga što grad čini Gradom – a današnji to ne trepnuvši nazivaju lijepom hrvatskom riječju„lifestile” – što bih ja ipak nazvao kulturom u najširemu smislu riječi. A gdje je danas kultura i kakva je u gradu o kojemu pišem? No, nakon posjeta mlađahnog cara, dakle tek nakon puna tri desetljeća dvojbi pa i političke borbe raznih struja na Dvoru i u vojsci glede izbora lokacije za Kriegsmarinu, između Pule i Trsta, koji je već tada bio velik i značajan grad, odlučeno je: bit će to Pula. Najznačajnija osoba koja je tu odluku donijela u korist Pule nije pripadala nijednome od brojnih naroda Carstva. Bio je to Danac, Hans Birch Dahlerup. Taj veliki čovjek i presudna osoba u modernoj povijesti grada godine 1848. napustio je dansku mornaricu, odazvavši se pozivu cara Franje Josipa I. da preuzme zapovjedništvo austrijske Ratne mornarice. Zapovijedao je mornaricom tijekom pomorske blokade i ponovnoga zaposjedanja Venecije 1849. godine. Nakon tih događaja temeljito preustrojava mornaricu uklonivši većinu mletačkoga časničkog kadra. Viceadmiral H. B. DAHLERUP (1790. – 1872.), najvažnija osoba u povijesti Pule kakvu danas poznajemo (gdje nema ni spomenika ni obilježja).
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=