35 Nada GRUBIŠIĆ POEZIJA, PROZA, OPROŠTAJ na drugu stranu dnevnog poliptiha to je nalik bespoštednoj otvorenosti stadu vokalizi i dok pastir čuva Sunce predajemo naša tijela svjetlosti vakuuma ta nigdina naša je domovina pristajem daruje nas vazda novim ruhom superiornom gospodskom šutnjom i kromatikom nazdravice što boluje s nama na Zemlji koja ima svoju težinu na rubu smo vode s naramkom alpskog sijena što ugodno miriše u naručju MOD 80 a ja mislim more je stalno traženje mjesta za tihe igre u zaljevima & zatonima predubok jastuk za naše gole sanje one se ne povjeravaju u nimalo gizdavu hodu nizbrdo sve dalje i dalje niz živu stijenu po kojom se uspinju čempresi neodredivo zelene boje pjeneći se u oblacima voda iskazuje svoju bol sastavljenu od kaplji iskušenja
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=