180 PAPIRNATI KONJ Sanja ROIĆ poznate njegove novele o Prvome svjetskom ratu, sabrane pod naslovom Hrvatski bog Mars.23 Iste je pjesme prevoditelj kasnije objavio u časopisima Il Giornale dei poeti i L’Europa letteraria 1960. odnosno 1961. godine. Razlike između Krležine i Andrićeve poetike već je bio izložio u navedenom članku iz 1973. Ivo Andrić non è musulmano24, započevši tvrdnjom da su „1961. godine njih dvojica bili jugoslavenski kandidati za Nobelovu nagradu za književnost [...], vrlo poznati u domovini, ali ne i u inozemstvu“ te je ilustrirao politički, društveni i kulturni ambijent iz kojeg dolazi svaki od njih, a kod Krleže se posebno zaustavio na dramskome opusu. U članku Dante e la letteratura jugoslava (Dante i književnost u Jugoslaviji)25, koji je napisao za talijanski radio, Ramous ističe talijanske kulturne elemente u drami Aretej zagrebačkoga pisca i navodi Danteove tercine (Pakao, IV, 10-15) koje je Krleža u talijanskome izvorniku umetnuo u svoj hrvatski tekst: Autor evocira svijet Rimskoga carstva iz 3. stoljeća nakon Krista i u fantastičnom ga kontekstu spaja i suočava s našim svijetom. Vremenski otklon teatarski je riješen silaskom dvaju likova u podzemlje antičkoga groba. Jedan od njih ulazeći u grob sjeća se Daneova putovanja u paklu i magle kroz koju je i on morao proći kako bi stigao do onostranih misterija. Zatim na talijanskom recitira dvije tercine iz Komedije: Oscura e profonda era e nebulosa / tanto che, per ficcar lo viso a fondo, / Io non vi discernea veruna cosa. // „Or discendiam qua giù nel cieco mondo“ / cominciò il poeta tutto smorto:„Io sarò il primo, e tu sarai secondo“. No, kako se Ramous najprije zanimao za poeziju, u jednome će se kasnijem članku još jednom vratiti pjesničkom djelu zagrebačkoga pisca: Njegovi su stihovi ponekad satirični, kadšto deskriptivni, rijetko lirski. Prevladavaju socijalni motivi. Mnogi nas opisi podsjećaju na crteže i slike Geor23 Usp. Poesia jugoslava contemporanea, nav. djelo, str. 15 i str. 46-48. Nije nam poznat datum kad je u emisiji RAI-ja, talijanskoga radija, emitiran Ramousov prijevod Krležine novele na talijanskome: Come il dottor Gregor incontrò il demonio. 24 Izvorni autorov naslov glasio je: Due volti letterari della Jugoslavia (Dva književna lica iz Jugoslavije), koji je uredništvo časopisa prilagodilo. 25 Ramous je talijanskome čitatelju želio predočiti cjelovito područje iz kojeg su dolazili književnici, a namjera mu nije bila usuglašavanje različitosti u koje je bio dobro upućen.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=