160 PAPIRNATI KONJ Gianna MAZIERI-SANKOVIĆ Najizvorniji, najemotivniji, najsnažniji i najcjelovitiji doprinos rodnome gradu pisac je dao upravo na stranicama knjige Il cavallo di cartapesta. Doista su rijetka djela koja čitatelji čekaju toliko dugo, a razlozi čekanja zacijelo nisu u romanu koji predstavljamo, još manje u njegovu autoru: a prošlo je pola stoljeća. Dovršivši djelo koje mu je toliko bilo na srcu, Ramous se zapleo u tisuću razloga neobjavljena Kaširanog konja, romana kojemu se posvetio cijelom dušom, kojemu je dao posljednje godine života i koji je u središtu odnosa jednoga života prema gradu i povijesti. Tijek priče obuhvaća razdoblje od početka dvadesetoga stoljeća do 1948. Ispripovijedana je onako kako je doživljava glavni lik, Roberto Badin. Događaji koji pogađaju Rijeku i njezine stanovnike smjenjuju se takvom brzinom da liku ne dopuštaju potpuno proživljavanje činjenica. Roberto je Talijan, živi u Rijeci i od dječje dobi primjećuje stalni priljev ljudi iz unutrašnjosti: pojedinaca drugačijih običaja, koji se brzo i dobro uklapaju u duh grada. U romanu se često poziva na povijesne događaje te ih vjerno prenosi. U ukupnosti romana oni se poklapaju s knjigom Giovannija Stellija Storia di Fiume dalle origini ai giorni nostri (Povijest Rijeke od postanka do danas)8. Kaširani konj započinje atentatom u Sarajevu g. 1914., koji označava početak Prvoga svjetskog rata, i donosi viđenje rata kakvo su imali Fijumani. Osim opisa (usredotočena na Robertovo sjećanje) običaja, tradicije, povijesnih četvrti Rijeke, Ramous učestalo uvodi povijesne natuknice: sjeća se Zanelline epizode, gladi 1917., pada Austro-Ugarske i D’Annunzijeva pohoda na Rijeku. D’Annunzijevim ulaskom u grad završava prvi dio romana (to razdoblje i ono koje slijedi kasnije su predstavljeni u obliku prisjećanja). U drugome dijelu Robertu je već četrdeset godina, što znači da je pripovjedač Ramous iz 1917. dospio u godinu 1941. Glavni se lik vraća kući nakon odsluženja vojnoga roka. Živi s Clarom, rastavljenom Židovkom, te se 1943. i dolaskom Nijemaca u grad pridružuje Pokretu otpora. Partizanske postrojbe ulaze u grad, kraj je rata. Naposljetku Ramous tematizira egzodus. Roberto ostaje u Rijeci, ali se u njoj sve više osjeća strancem. Roman se sadržajno može podijeliti na dva dijela. U prvome je posrijedi daleka prošlost, lakše proživljena (Ramous je još u dječačkoj dobi) te stoga opisana hladnim, točnim, objektivnim rečenicama, često s nagnućem spajanja sa stvarnom povijesti. U drugome dijelu vrijeme Drugoga svjetskog rata pripovijeda se drugačijim 8 Stelli, Giovanni. Storia di Fiume dalle origini ai giorni nostri, Pordenone, Ed. Biblioteca dell’Immagine, 2017.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=