140 FILOZOFIJA Ozren ŽUNEC pojma kao naučno-filozofske sheme, a danas je lijek i ustuk protiv tog istog pojma, da ne bi presahnuli izvori života“. Knjiga pjesničko-filozofijskih studija i ogleda osniva se, među ostalim, na primarnoj literaturi autorā od imena kakvi su F. Nietzsche, S. A, Kierkegaard, K. Marx, T. Ujević, V. Jankélévitch, V. Sutlić, A. Moravia, M. Heidegger, A. C. Danto, Gianni Vattimo, E. Fink, G. Deleuze, K.-H. Volkmann-Schluck, V. Pavletić, A. Stamać, ali i na obimnoj sekundarnoj literaturi. Sva su središnja imena ove zbirke studija i ogleda zapravo nomina apellativa, svojevrsne paradigme osobitog i osebujnog susreta s graničnim fenomenima metafizike. U knjizi se autor u različitim kontekstima osvrnuo na fragmentarne izričaje dvjestotinjak hrvatskih i inozemnih autora. Tema djela – shvaćanje istine i znanja u suvremenoj odnosno aktualnoj epohi – dvostruko je relevantna, štoviše i urgentna. S jedne strane, prevladavajuće i sada već u svim sektorima ljudskog djelovanja uvriježeno shvaćanje koje cjelinu svijeta i svega što jest razumije, misli, analizira i prikazuje na način logičkog uma, izložilo je svijet, uključujući i civilizaciju pa i sam ljudski opstanak, silama bespoštednog utilitarnog korištenja koje se ne zaustavlja ni pred čime, a što je evidentno pogleda li se što se događa u sektorima koji su još donedavno bili pošteđeni lukrativne eksploatacije kao što su visoko obrazovanje, od sredine XX. stoljeća umjetnička „proizvodnja“, a danas čak i religija ili historiografija (manipulacije i „kulturni ratovi“). Ta okolnost svijet suočava s najvećim mogućim izazovima kao što su katastrofičke posljedice klimatskih promjena. Pronalaženjem tome alternativnog odnosa spram svijeta moglo bi pomoći da se prevlada dominacija spomenutih negativnih„ugođaja“ i općeg stanja nelagode. Dakako, već je sama egzistencijalna pozicija čovjeka takva da su ti„ugođaji“ zapravo neizbježni i temeljni (smrtnost), ali ako se na to doda još i isključivi odnos utilitarno-znanstvenog uma, smisao opstanka dolazi u pitanje. S druge strane, u suvremenoj filozofijskoj literaturi izostaje masivniji otpor spomenutim tendencijama, pa je potrebno upozoravati i na odgovornost znanstvenika. Djelo je namijenjeno znanstvenoj zajednici u području humanističkih ali i društvenih znanosti, ponajprije filozofima, a može biti korisno i za generalnu obrazovanu javnost u potrazi za odgovorima na neka goruća pitanja suvremenosti. Interes za objavljivanje djela dvostruk je – s jedne strane on proizlazi iz nepovoljnog stanja samih stvari, a s druge je važan doprinos suvremenim promišljanjima o tom stanju, gdje se još uvijek nedovoljno inzistira na nuždi zaokreta mišljenja i odnosa spram svijeta. Raspad samorazumljive slike progresa svijeta, koja je u XIX. stoljeću, prvi puta kod Schellinga i osobito Kierkegaarda dovedena u pitanje, ovdje je problematiziran vrlo dramatično i bez ustručavanja te predstavlja još jedan poziv za preokretom opstanka.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=