128 OGLED I STUDIJA Rita SCOTTI JURIĆ galija. I, začudo, prokletstvo se obistinilo. Na mnogim dijelovima obale drveće je nestalo i ostavilo golo, kršno i kamenito tlo. Otvorile su se špilje i kaverne iz kojih se pojavio vjetar koji,„bjesneći na kopnu i moru, u svome zavijanju i brujanju nosi naricanje veslačā“.46 Kad bura vrišti, ludujući morem, njezin glas nije glas vjetra, to je glas mrtvih.47 Zvukovi, buka, odjeci, zavijanje... otkucaji su srca prirode koja živi, pati i raduje se. Na drugim se mjestima Scottijevo pripovijedanje prepušta tišini i osluškivanju, Slušanje je važan preduvjet dijalogu, zapravo pretpostavlja sposobnost razumijevanja osobnosti druge osobe temeljeći se na ideji da je granica vlastitoga bića uvijek u pokretu.48 Ono je idealno polazište za stvaranje povijesnih i putopisnih stranica punih anegdota i savjesnih raščlamba, upečatljivih priča o sreći i sjaju trgovine, umjetnosti i kulture. Tako, primjerice, autor govori o Dubrovniku, vječnome suparniku Venecije, koji je tijekom stoljeća postao jedan od najvažnijih gradova na Jadranu, neovisnost i slobodu braneći mudrošću i snažnim diplomatskim vještinama.49 Logičan je zaključak do kojeg je Scotti došao: sloboda je sinonim života. Dubrovnik, kao simbol hrvatsko-talijanske ili „slavensko-talijanske“50 simbioze bio je „mjestom susreta i zračenja duha jadranskoga jedinstva, suživota i suradnje između naroda s objiju obale“.51 Stalnim i trajnim traženjem i istraživanjem novih poticaja za oplemenjivanje i jačanje vlastite kulture, Dubrovčani su Italiji dali brojne nadarene i velike ljude. Da strast prema moru nije prolazno „zlo“, svjedoče putopisni dnevnici o otocima istočnoga i srednjega Jadrana,52 kao i eseji i priče.53 Pripovjedne proze imaju prepoznatljiv i svojstven stil: pričaju povijest, mitove i umjetnička djela s obala Brača, Lastova, Visa, Trogira, Milne i Starigrada,54 da bi se zatim tematski okrenule prema dubrovačkome otočju (Elafitima) i Crnoj Gori (Nell'azzurro, isole verdi; Na plavim, zelenim otocima).55 Od Tršćanskoga zaljeva, preko pitomoga poluotoka Istre sve do 46 G. Scotti, Fiabe e leggende dell’Istria, Santi Quaranta, Treviso, 2003., str. 32. 47 G. Scotti, L’arcipelago del Quarnero. Natura, storia, arte, turismo, Mursia, Milano, 1980., str. 229. 48 E. Bencivenga, Oltre la tolleranza: per una proposta politica esigente, Feltrinelli, Milano, 1992. Vidi također: A. Genovese, Per una pedagogia interculturale, dalla stereotipia dei pregiudizi all’impegno dell’incontro, Bonomia University Press, Bologna, 2003. 49 G. Scotti, Ragusa. La Quinta Repubblica Marinara, Lint, Trieste, 2006. 50 I. Gherbaz, Viaggio nella storia di Ragusa, nav. dj. 51 Isto. 52 G. Scotti, L’arcipelago del Quarnero, Mursia, Milano, 1980.; G. Scotti, L’arcipelago di Zara e Sebenico, Mursia, Milano, 1984. 53 G. Scotti, L’arcipelago di luce, Viaggio nelle isole della Dalmazia centrale, Diabasis, Reggio Emilia, 2007. 54 G. Scotti, Fiabe e leggende del Mar Adriatico: dall’Istria alla Dalmazia, all’Italia, nav. dj. 55 G. Scotti, Nell’azzurro, isole verdi, Diabasis, Reggio Emilia, 2007.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=