127 Rita SCOTTI JURIĆ OGLED I STUDIJA U pretežni dio njegove poezije, kratkih priča i romana „prodrlo je more“, posebice Jadransko more, zato su i Scottija s pravom prozvali „pjesnikom Jadrana“.41 Stoga ne čudi to što je primorski grad poput Rijeke postao njegovim prebivalištem jer je u more zaljubljen od malih nogu, od trenutka kada ga je prvi put ugledao kao osnovnoškolac na školskome izletu, i otad ga zaboravio nije.42 Ovo more ima sve fizičke značajke koje oslikavaju njegovu osobnost: dobrodušno je i mirno, ali kad se oluja razvije, ono bjesni i postaje opasnim izdajnikom. Ponekad se čini mirnim poput velikoga jezera, ali zna biti jezivo i neugodno, nalik oceanu. Ovaj golemi zajednički prostor, područje bez granica, barijera i zastava, mjesto je razmjene bliskih kultura, a ipak odvojenih„dvjema obalama“. More kao izraz tuge, nujnosti, izolacije, ali i strasti, spokoja, vitalnosti; vječan, čudesan, smiren i snažan čimbenik koji u pisca može p(r)obuditi želju za preobrazbom i poistovjećivanjem.43 Gotovo sav njegov rad posvećen je moru,„između Julijske krajine i Apulije s jedne strane, a Istre i Albanije s druge“,44 što u čitatelju budi i jača strast prema svemu što je povezano s velikom pomorskom tradicijom mjestā i zaselaka s obiju strana Jadrana. Riječ je o uzvišenoj pomorskoj lirici u prozi i stihu, narativnoj i ilustriranoj historiografiji. Za omladinu, željnu pustolovine i uzbudljivih priča, Scotti je oživio brodske dnevnike i daleka zaboravljena vremena kada su elegantni jedrenjaci pod habsburškom zastavom plovili morima: fregate Novara, Donau, Tegetthoff i Splendido.45 Jadran, kao polazna točka i otvorena vrata u svijet, krije priče o hrabrim podvizima mornarā, časnikā, istraživačā različitih nacionalnosti. Nakon mora, drugi čimbenik zajedništva između hrvatskoga i talijanskoga naroda jest bura, apsolutna gospodarica obala i mora: oštar vjetar koji se s planina spušta na more uz istočnu obalu sjevernoga Jadrana. Za nju ne postoje prepreke: puše i divlja stvarajući ljudima s obje strane granice dobro poznate neugodnosti.„Bura se rađa u Senju, raste u Rijeci, umire u Trstu“, zbori popularna krilatica. Scotti pripovijeda zanimljivu legendu: robovi su na galijama proklinjali vlastitu sudbinu i psovali brodove, more i osobito zemlju koja je uzgojila drveće za izradu 41 Mediterranea, Adriatic sea, nav. dj., str. 24. Vidi također: I. Gherbaz, Viaggio nella storia di Ragusa, quinta repubblica marinara, u: Il Piccolo, 16. srpnja 2006. 42 E. Segnan, Pirati di Scotti al Circolo Vela. Presentazione a Trieste, u: Il Piccolo, 10. listopada 2002. 43 Rita Scotti Jurić, u: Questioni odeporiche. Momenti e modelli del viaggio adriatico, ur. Giovanna Scianatico, Raffaele Ruggero, Edizione Palomar, Bari, 2007. 44 Vidi D. Zandel, Il saggio di Giacomo Scotti: Adriatico dai pirati agli scafisti. Una scia di sangue nel nostro mare: i corsari, dalla preistoria alla conquista degli Asburgo, u: La Gazzetta del Mezzogiorno, 6. travnja 2002. 45 G. Scotti, Vele di ventura, LINT, Trieste, 1998.; Giacomo Scotti, Giro del mondo a vela, Castelvecchi, Roma/Rim, 2016.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=