123 Rita SCOTTI JURIĆ OGLED I STUDIJA u intervjuu u Trstu,22 dočaravajući u potpunosti posebnost dvostruke osobnosti,23 odnosno miješanoga identiteta.24 Istra, Kvarner i Dalmacija regije su koje autor promatra s velikom znatiželjom. Ti su teritoriji oduvijek otvoreni različitim jezičnim utjecajima, napose natopljeni hrvatskom i talijanskom kulturom, čemu primjerice svjedoče bogate ukrižane pozajmice i posuđenice,„onečišćenja“ u svim sferama izričaja, od popularnoga i usmenoga, preko književnoga diskursa, pa sve do jezika znanosti. Na takvom području definiranje identiteta određenih ljudskih skupina nije nemoguć, naprotiv, ali nije uvijek ni jednostavan čin, jer svaka je od njih nastala poštujući dinamiku „pokretne granice“, etnički i nacionalno složene zbog različitih i brojnih vlasti koje su tijekom stoljeća oblikovale njihove etničke posebnosti. To su regije u stalnome pokretu („perpetuum mobile“), pa čak i u konstantnoj preobrazbi, koje stoljećima nisu imale ni mira ni jedinstven nacionalni identitet.25 Među Istranima ima onih koji, suočeni s izborom između hrvatske ili talijanske osobnosti, ponekad isključivih/isključujućih te logično odvojenih značajka, osjećaju „tajanstven“ poziv nekog drugog identiteta koji bi željeli, bez uspjeha, povezati s potrebama njihove „novonastale osobnosti“. Želja za očuvanjem vlastite etničke raznolikosti suprotstavlja se učvršćivanju kulturne posebnosti u zatvorenim i nekomunikativnim odjeljcima, katkad nesnošljivima prema različitostima. Ovaj uvriježen stav u mnogih ljudi ponukao je Giacoma Scottija da izjavi/napiše kako se „na Kvarneru / zastave jedne domovine, amblemi jedne nacije i jednoag jezika ne mogu postaviti, [jer se, op.a.] talijanski govorilo i pisalo i podalje od Rječine.“26 Jednako vrijedi i za hrvatski jezik. Kao neumoran putnik, povjesničar po zvanju i pripovjedač po strasti, osjeća svoju Rijeku kao „drugu domovinu, možda jedinu istinsku.“27 Vrlo dobro poznaje vrijednost promicanja složenih identiteta, otvorenih za razmjenu iskustava i zamjenu referentnih točaka, koji uključuju uspo22 http://www.carmillaonline.com/archives/2005/04/001337print.html ; pristupljeno 26. 4. 2005. 23 Dario Saftich, La scomparsa della lingua italiana in Dalmazia, nella testimonianza letteraria di Enzo Bettiza, diplomski rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Filozofski fakultet, 2006., str. 72. 24 Drugi autori govore o suživotu identitā (R. Scotti Jurić, Interkulturalna komunikacija u Istri: koegzistencija identiteta, u Zborniku radova primijenjene lingvistike, Split, 2007.), ili pak o interetničkom identitetu (H. Rechenmacher,„Wia soll man sich gearn hobm, wenn man sich nit amoll kennt?“ Vorschläge zur Entwicklung und Förderung interethnischer Identität in Südtirol, u: L. Omnis, A. Giacosa, B. Finger, H. Rechenmacher, Aspetti linguistici e interculturali del bilinguismo, ur. A. Carli, Franco Angeli, Milano, 2001., str. 409-506); vidi i: D. Saftich, nav. dj. 25 D. Saftich, nav. dj., 2006., str. 72. 26 La realtà che stimola la creatività di Scotti. Istria Nobilissima: tante valide opere da pubblicare, u: La voce del Popolo, nav. dj., str. 15. 27 La realtà che stimola la creatività di Scotti, isto. La realtà che stimola la creatività di Scotti. Istria Nobilissima: tante valide opere da pubblicare, u: La voce del Popolo, 28. lipnja 2003., str. 15.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=