121 Rita SCOTTI JURIĆ OGLED I STUDIJA premostiti podjele. Visintinova10 opisuje Scottija kao nepredvidljiva pisca, vještoga pjesnika i prevoditelja, čiji književni stil nije lako obuhvatiti. Ipak, moguće je razabrati neke ključne točke oko kojih se razvija njegovo stvaralaštvo: obitelj, dom i domovina, njegov Saviano, rat i život, interes za egzotično, za slavenske i orijentalne kulture i književnosti, prvenstveno makedonsku i bosansku.11 Neraskidiva veza s domovinom, unatoč desetljećima dugoj fizičkoj udaljenosti, budi u njemu osjećaj melankolije koji ne jenjava protjecanjem vremena.12 Premda piše od malih nogu, čak otprije prelaska talijansko-jugoslavenske granice 1947. godine, njegovi lirski početci datiraju u poslijeratno razdoblje obilježeno suradnjom s riječkim novinama na talijanskome jeziku. Godine 1962. započinje suradnju s brojnim talijanskim i stranim novinama i časopisima, a njegovo se ime pojavljuje u školskim udžbenicima bivše Jugoslavije. Sudjeluje u bezbrojnim književnim događajima nacionalnoga i međunarodnoga značaja, a za svoj rad višeput je nagrađivan. Scottijev poletan i blistav duh13 čini ga vrlo plodnim „kulturnim radnikom“ te će „različitim ljudskim i književnim iskustvom utjecati i na lokalnu/domaću književnost.“14 Pisac putuje bivšom Jugoslavijom, zemljom koja će postati njegovom novom domovinom, u svakodnevnu životu znatiželjno istražujući osjećaje i emocije, ispitujući neriješene moralne dvojbe, toplinu obiteljskih odnosa i hladnoću kad su oni manjkavi, osobito nostalgiju za domovinom. Život posve posvećuje pisanju koje postaje svojevrsnom „mapom složenih i često iscrpljujućih dolazaka i odlazaka te stalnom, nikad potpuno razriješenom, potragom za novim putovima, ali i fiksnim točkama, mjestima za trajno prizemljenje ili pak samo privremeno sidrište /.../ između tajnih rijeka njegova života i duše.“15 Za Scottija upoznavati znači susretati i primati, a njegova prva reakcija na susret jest čuđenje, moćan okidač znanja koji se rađa „iz razočaranja u očekivano“, iz opetovanog razloga za čuđenjem. Promatranje, čuđenje, slušanje, primanje, eksperimentiranje, sve su to bitne sastavnice aktivna i poštena kontakta sa stvarnošću i njezinom pojavnošću. Pozoran je promatrač, lucidan, strastven, kritičan, cijenjen zbog intenzivnoga i srčanoga suživljavanja, intelektualne strogosti i stalne preda10 Irene Visintin, nav. dj. 11 Mladen Machiedo, La poesia degli italiani dell’Istria e di Fiume. La Battana, 38, 1976. 12 Rita Scotti Jurić, Nada Poropat Jeletić, Isabella Matticchio, Un percorso letterario di cinquant’anni: analisi computazionale dei corpora letterari, in Scotti Jurić, R., Poropat, Jeletić, N., Matticchio, I., nav. dj,, str. 73. 13 Veselko Koroman, Život, Sarajevo, br. 12/1965. 14 Bruno Maier, Il gioco dell’alfabeto, Istituto Giuliano di Storia, Cultura, Documentazione, Gorizia (Gorica), 1990. 15 Irene Visintini, Più Cultura, La voce del popolo, god. V/50, 28. svibnja 2010.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=