150 KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Vanesa BEGIĆ disparatno; zvukovljem glasova, redom riječi bude našu pažnju. Igrivost u dosjećanju, domišljanju: (raz)ot/s-kriti”, napisala je dr. sc. Jasna Gržinić u predgovoru. Za razumijevanje ovoga štiva potrebno je njegovo dekodiranje ili, kako to u knjizi „Kako razumjeti poeziju“ piše Vlatko Pavletić: „...čitanjem kroz rešetku mi u stvari izabiremo kontekst unutar kojeg ćemo dekodirati umjetnosne poruke“. Mnogi kritičari drže da je hermeneutička metoda najbolji način imanentnog čitanja pjesme, prije negoli joj se odredi kontekst. Izvantekstovna pozadina može se, smatra Pavletić, uzeti u obzir kao kontekst. Kod Vjekoslave Jurdana i pozadina i izvantekstovna pozadina opet traže temeljito proučavanje i složenu interpretaciju. U nje nema isključive, jednostavne izražajnosti putem korespondencije ili komplementarnosti, a pjesma nije ni ono što bi Northrop Frye nazvao tijekom zvukova. Mnogo je više i složenije od toga. U ove autorice ni akribijsko čitanje stihova ne može do kraja odgovoriti na pitanje o svim mogućim poetskim referencama, kao ni denotirati uvijek ono što stihovi kazuju, odnosno ono na što ukazuju. Nije to niti verbalna kalamburistika, već puno složenije pitanje. Riječ je o nečemu iznad i izvan samoga smisla riječi, eseju u poeziji, znanstvenom istraživanju u stihovima... – o posebnome i osebujnom (među)žanru gotovo bez usporedbe u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Elementi zavičajnosti prisutni su kako u lingvističkom tako i u zemljopisnom smislu uz mnoštvo neočekivanosti. Lirski subjekt uronjen je u svijet obiteljskoga života kao polazišta brojnim stihovima. Reminiscencije se podudaraju s aktualnim trenutkom koji pak korespondira i s početcima jezične zbilje, odnosno, kako veli urednica J. Gržinić,„naslov zbirke uvodi nas u raniji svijet jezične stvarnosti, u kojemu je pučko stvaralaštvo, kao i jezik puka, u drevnim vremenima hrvatskoga jezičnoga iskona prodrlo u maticu crkvenoslavenskog jezika tvoreći jedinstvenu redakciju“. Vjekoslava Jurdana rođena je 1967. u Rijeci, gdje je završila studij južnoslavenskih jezika i književnosti. Ondje je doktorirala s tezom o ulozi povijesti i prostora u opusu Drage Gervaisa. Redovito objavljuje znanstvene i stručne tekstove s područja teorije i povijesti književnosti te eseje i prikaze raznolike tematike. Objavila je četiri znanstvene knjige: „Povijest kao sudbina. Život i stvaralaštvo Drage Gervaisa“, „Igri. Mala zaviČAjna čitanka (s primjerima iz čakavske poezije Drage Gervaisa)“,„Pašta i fažol. O književnosti i hrani uz izbor iz djela Drage Gervaisa“ i„Putovima Pavla Vidasa. O životu, putovanju i pisanju jednog iseljenika“. Višestruko je nagrađivana za znanstveni i stručni rad. Osim Posebnog priznanja Grada Opatije za doprinos u očuvanju i njegovanju tradicijske baštine (2010.) te Nagrade Grada Opatije za područje kulture (2016.), za znanstveni i stručni rad dobila je državnu nagradu„Ivan Filipović“ koja joj je 2016. uručena u Hrvatskome saboru.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=