127 Tin LEMAC KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Monografija je podijeljena na dvije veće cjeline koje su nazvane simboličkim naslovima U crnom masliniku poezije i Golubica je svila gnijezdo, koje se opet dijele na manje cjeline. U prvoj je cjelini prisutna podcjelina Penelopa, od Homerova rebra, a u drugoj dvije podcjeline Golubica Orfejeva glasa i Golubica u crnom masliniku. Prva veća cjelina sadrži analizu mediteranizma kao fenomena prisutna u Paruničinoj poetici. Razmatraju se dramski tekstovi i poezija. Teorijsko-interpretativna potka lavira između poetičke, stilističke i sadržajne analize. Za dramski opus, koji poznaju i pročitali su ga samo uporni i predani književni poslenici, u mediteranski kompleks ulazi geneza iz antičkih mitova, legendi i satire. U pjesničkom je opusu taj kompleks znatno razrađeniji i transparentnije postavljen. On se očituje u ideji kozmogonije u metaforama brižnosti i nježnosti, simbolizaciji prostora maritimnoga pejzaža, reprezentaciji platonističke misli, oglazbljivanju pejzažnih slika u sonetima i intertekstualnim igrama kulturom i zbiljom u satiri. Metafore brižnosti i nježnosti obilježavaju ljubavno-refleksivno pjesništvo i izvedene su na jedinstvu fonološke i semantičke paradigme. Simbolizacija prostora maritimnoga pejzaža očituje se preko teme ljubavi i simboličke impostacije motiva mora (sinegdohalno obilježena školjkom) i maslinika. Platonistička misao postavljena je kroz svojstvenu filozofsku vizuru, a analizirana na sadržaju pjesama koje se postavljaju podatnima za takovrsnu analizu. Među njima je središnja pjesma Paruničina ljubavna opusa, a to je Ti koja imaš nevinije ruke. Povratak sonetu kao tradicionalnoj formi oglazbljen je i pomno oblikovan i kao takav vezuje se za hrvatsku i europsku mediteransku tradiciju, dok se intertekstualno-karnevaleskne igre zbiljom povezuju s Paruničinim korpusom satiričkog pjesništva koje je također genetski vezano za mediteranske antičke uzore. Prva podcjelina druge cjeline tematizira pticu u Paruničinoj poeziji na simboličkoj i simbološkoj razini. Uzimajući navedeni motiv kao složen transkulturalni i transhistorijski simbol, Sanja Knežević govori kako se njime produbljuje metaforičnost Paruničina izraza. Osim toga, istražuje se motivska i semantička distribucija raznih motiva ptica (u poglavlju Ptice iz Orfejeva vrta, npr. lastavica, ždral, labud, gavran, golub, grlica) i ptice rugalice iz satiričke lirike. Osim što se simboličkim konotiranjem motiva ptice produbljuje metaforičnost izraza, njime se i interpretacija primiče simboličkoj osi što otvara nove putove tumačenja. Druga podcjelina tiče se sadržajne analize autobiografskih tekstova i isticanja integracije s ostalim književnim opusom. Važno je naglasiti kako autorica ne pada u zamku pozitivističke kritike, već smjelo odvaja navedena diskurzivna polja naglašavajući ideje koje su ujedinile Paruničinu stvaralačku i književnu biografiju. Monografija Golubica iz crnoga maslinika Sanje Knežević nije stroga znanstvena akribija, ni pretenciozna (meta)teorijska knjiga o opusu velike Vesne Parun, već uzorno djelo znanstvene esejistike koje nas podsjeća na pomalo zaboravljene misli o
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=