119 Ivan BOŠKOVIĆ KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Stipe Botica jedan je od najboljih poznavatelja hrvatske pučke tradicije i književnosti, ali i autor po mnogima kapitalne monografije o bogatom djelu pisca najpopularnije hrvatske pučke knjige, pravog književnoga bestselera u širokim narodnim slojevima te velikoga promicatelja ukupne hrvatske riječi u svijetu. U ovom ekstenzivnom izboru, za razliku od nekoliko prethodnih, Botica je iznova želio apostrofirati trajne i nepomućene književne vrednote koje Kačića Miošića legitimiraju kanonskim imenom hrvatske književne kulture. U svoj Izbor iz djela – nacionalno i kulturološki opravdan, u cijelosti odmjeren i nadasve skrupulozan – utemeljen na novim teorijskim spoznajama i čitanjima te relevantnom uvidu u bogat život i djelo, Botica je uvrstio ponajbolje književne stranice iz žanrovski raznolika djela koje je tijekom prošlosti, kao rijetko koje djelo naše knjiženosti, doživjelo mnoštvo izdanja. Iz Razgovora ugodnoga naroda slovinskoga, po mnogima jedne od ključnih knjiga hrvatske identifikacije i nacionalne osviještenosti, prema Kravaru „prvorazrednom spomeniku nacionalne kulture i književnosti“, uz predgovor Bratu štiocu, čija„skrivena poetika“ ima snagu autorova poetskog manifesta, uvrstio je književno najbolje sastavke/pjesme: 1, 2, 3, 8,16, 29, 42, 43, 48, 51, 53, 54, 58, 66, 69, 70, 77, 84, 87, 92, 98, 104, 105,106, 109, 111, 114, 115, 119, 121, 127, 131, 135 i 136. Uradio je to znanstveno razložno, kako bi naglasio motive i teme o kojima je Kačić pjesnički svjedočio, ali i kako bi argumentirao iznimnu širinu pjesničkih interesa te snagu i uvjerljivost pjesnikova glasa kojim je privlačio široku publiku u mjestima kojima je prolazio, od Mostara do Ravnih kotara, kako je Starac Milovan, kako se sam prozvao, kazivao. U navedenim se sastavcima ogleda osebujnost Kačićeva pjesničkoga fenomena (Meštrović pjeva: Kačićevo ime naći hoćeš / Na sve strane u zborovim takim) i kriju razlozi iznimne popularnosti u širokim pučkim slojevima te vrednote koje njegovu književnost legitimiraju i književnom tradicijom i živom književnom riječju pamtljive estetske privlačnosti. Sve to argumentira i prikladan, književno i povijesno znanstveno utemeljen predgovor izdanju. U Izbor iz djela Botica je uvrstio i dijelove iz Korabljice, tiskane 1760. i do danas višekratno pretiskivane i objavljivane (7 izdanja). Riječ je o Kačićevu pregledu Sv. pisma i svih vikova svita događaja, u kojoj kronološki obrađuje i progovara o događajima i junacima iz njemu poznate prošlosti, s posebnom pozornošću na događaje iz prošlosti hrvatskoga naroda (rimsko doba, Solin, dolazak Hrvata, o Ljudevitu, Tomislavu, Krešimiru, Zvonimiru, Domagoju, Grobničkom polju, Frankopanovićima...). U izboru su mjesto našle i stranice iz Kačićeva mudroslovnog priručnika Elementa peripatethica (1752.), što ga je napisao za potrebe filozofskoga tečaja zaostroškim franjevcima, a čije značenje još nije do kraja primjereno vrednovano, komentirano i istraženo, unatoč činjenici da je u svojemu vremenu bilo odobreno „principovim pečatom“.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=