109 Josip ŠIKLIĆ PRILOZI O ZAVIČAJU Aigentler iz Graza. Prvu slikarsku poduku dobio je od majke koja je u Gorici poučavala crtanje, a sama je izradila, pretežno u crnoj kredi, više od četiristo portreta uglednih goričkih građana u bidermajerskoj maniri. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Gorici. Godine 1901. upisao se na Lehramts Kandidatenabteilung (Odjel za učiteljske kandidate) u okviru Škole za umjetnički obrt (Kunstgewerbeschule) u Beču kod profesora A. Kennera, a na Filozofskome fakultetu slušao je predavanja iz povijesti umjetnosti, estetike, filozofije i muzikologije. U Beču je 1903. bio suutemeljiteljem i prvim predsjednikom Društva slovenskih i hrvatskih likovnih umjetnika Vesna. Na objema školama apsolvirao je 1905. i zaposlio se kao asistent na Zofijskoj gimnaziji u Beču. Nakon položenoga stručnog ispita za profesora crtanja, 1906., zaposlio se kao suplent na Učiteljskoj školi u Kopru, a od 1907. do 1918. na Hrvatskoj gimnaziji u Pazinu predavao je crtanje, matematiku, opisnu geometriju, kaligrafiju i pjevanje. Godine 1913. bio je u Münchenu na Graphische Schule Brockhoff, gdje se usavršavao u grafičkoj struci. Od 1918. do 1920. predavao je na sušačkoj Realnoj gimnaziji. Godine 1920. dolazi u Ljubljanu, gdje predaje dekorativno crtanje i grafiku u Srednjoj tehničkoj školi, u kojoj je također potaknuo osnivanje banovinske škole za izradbu glazbala. Predavao je i na umjetničkoj školi Probuda, koja je djelovala u Ljubljani od 1921. godine. Osim redovnoga rada, predavao je na raznim tečajevima za aranžere, tiskare i dr. U Ljubljani je 1934. prvenstveno njegovom zaslugom utemeljeno Društvo likovnih umjetnika Dravske banovine, koje je 1936. preimenovano u Društvo slovenskih likovnih umjetnika. Šantel je bio predsjednikom Društva od 1939. do smrti.1 Sa sestrama Henrikom i Avgustom, te budućom suprugom Ružom Sever, sudjelovao je 1904. godine na Prvoj jugoslavenskoj umjetničkoj izložbi u Beogradu. U po1 Više o biografskim podatcima vidjeti u sljedećim izdanjima: Saša Šantel 1883.-1945., Katalog izložbe, Narodna galerija, Ljubljana, 1983.; Slovenski biografski leksikon, III. knjiga, Ljubljana, 1971., str. 578-582; Tugomil Ujčić, Hod pokoljenja nad ponorom Pazinčice, Pazin, 1969., str. 147-150; Program C. k. velike državne gimnazije u Pazinu za školsku godinu 1906.-1907., str 3; 1907.-1908., str. 4; Slavko Gaberc, Saša Šantel – pionir uporabe večbarvnega lesoreza na Slovenskem, Primorska srečanja, god. 18, br. 143/144, Nova Gorica, 1993., str. 251; Janez Močnik, Saša Šantel – Ob petdesetletnici smrti, Mohorjev koledar 1995., Mohorjeva družba, Celje, 1994., str. 137-141; J. Kajzer, Prezrti slikar Saša Šantel, Rodna gruda, god. 40, br. 3, Ljubljana, 1993., str. 32; Ciklus ljudskih noš, akvareli Saše Šantela, Slovenski etnografski muzej, Ljubljana, 1998.; Josip Šiklić, Saša Šantel – profesor Pazinske gimnazije od 1907. do 1918., u: Hrvatska gimnazija u Pazinu 1899.-1999., zbornik, Pazin, 1999., str. 383-398; Primož Kuret, Verena Koršič-Zorn, Slovenski skladatelji v portretih Saše Šantela, Ljubljana, 2005.; Marija Mihevc, Portreti skladateljev Saše Šantela, Didakta, Radovljica, 2005.; Avgusta Šantel st., Avgusta Šantel ml., Saša Šantel, Življenje v lepi sobi, Nova revija, Ljubljana, 2006.: Saša Šantel – Pazinsko razdoblje 1907. – 1918., katalog izložbe, Pazin 2007.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=