96 ČAPEKOVO ŽONGLIRANJE POVIJEŠĆU Karel ČAPEK: Knjiga apokrifa, Disput, Zagreb, 2021., 170 str. Naslov izvornika: Kniha apokryfů. Sa češkoga prevela: Dubravka Sesar. Ako je suditi po prijevodima objavljenima u knjižnim izdanjima unazad nekoliko godina, Karel Čapek (1890. – 1938.) prometnuo se u najprevođenijega češkog književnika na hrvatski jezik. Čapeku je u Hrvatskoj objavljen dramski diptih koji objedinjuje Slučaj Makropulos te planetarno poznat i popularan komad R. U. R. (Artikulacije, 2018., prev. M. Ivačić), već sljedeće godine R. U. R. je objavljen kod drugoga izdavača (Hangar 7, prev. A. Zuberović), još je jednom objavljena Poštarska bajka (Mozaik knjiga, 2021., prev. R. Kuchar), a 2022. godine izišlo je hrvatsko izdanje antiratne drame Bijela bolest, koja je možda ponajviše zahvaljujući pandemiji koronavirusa oživljena u brojnim izdanjima i kazališnim izvedbama diljem svijeta. Aktualnim događanjima – u ovom slučaju onima hrvatskim, i to (dnevno)političkim – zahvaljujemo još jedan prijevod nekog Čapekovog djela na hrvatski, Razgovora s T. G. Masarykom (Hrvatsko-češko društvo i Disput, 2019., prev. D. Dorotić Sesar), kod nas prvi put objavljenih sad već davne 1938. godine. Posrijedi je svojevrsna sonda u život, svjetonazor i političke horizonte prvoga čehoslovačkog predsjednika Tomáša Garigguea Masaryka, humanista i promicatelja demokracije, ujedno i osobnoga prijatelja Karela Čapeka. Za ovo bismo izdanje po svoj prilici bili uskraćeni da nije bilo zbivanja iz 2017., kada je jedan od kamena spoticanja predstavljala Masarykova ulica u Zagrebu, oko čijeg su se naziva vodile neobično žustre rasprave. U političkom (a zapravo ideološkom) bezumlju Masarykova ulica ipak je zadržala svoj naziv, a od tadašnjega ping-ponga dnevne politike možda je najviše profitirao – Karel Čapek. Točnije, izdavači koji su, prepoznavši povoljan trenutak, posegnuli za njegovim razgovorima s Masarykom. Osim što su intelektualna poslaMatija IVAČIĆ
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=