110 KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Nada GALANT svijeta pjesnikovih previranja i dopušta nam uvid u taj svijet. Zato se činilo logično i na mjestu da tim ciklusom započne ova knjiga. Dok večer zašiva zvijezde ciklus je pjesama koji autor posvećuje svojoj majci i kroz koji se ispisuje povijest jedne obitelji. Iščitavaju se tako neki veoma teški, ali i veoma sretni trenuci, kako to život zna posložiti. Netko je rekao kako život ne dolazi s uputama za korištenje, nego dolazi s majkom. To njeno odmjereno dostojanstvo koje je ovdje opisano i koje prenosi na čitavu obitelj i neizrečena autorova želja da njena dobrota bude primijećena, da bude bar zapisana, učinilo je to da je čitav ovaj ciklus postao oda majci i obitelji. Treći ciklus Jednom tako središnji je ciklus i okosnica ove knjige, a govori o ljubavi. Iz ranijih pjesnikovih zbirki naučeni smo na to da njegove pjesme teku lagano, mirno, sa začudnom rimom koja zvoni kao špekule u keramičkoj zdjelici. Ponekad se stih ili dva slučajno umreže u rime i tada ta rima izgleda i zvuči kao neizbježna. I kad nema rime, riječi mu odzvanjaju, rekli bismo, kada bismo govorili o zvonima, da rebate. Iz mnogih njegovih pjesama proviruju, sjaje ustvari, soneti nesvjesni sami sebe, ponekad ne želeći se odreći pokojeg stiha, a ponekad pak ne želeći pokoji dodati. Lakoća i otvorenost kojom zrače Gortanove pjesme, bez obzira na to koliko ozbiljne bile teme o kojima govore, jest ono po čemu su njegove pjesme prepoznatljive. Iz njih uvijek izvire toplina i iskonska čovječnost pa se u njima lako prepoznajemo i lako se vežemo za njih. Ljubav nije motiv samo ovog ciklusa, nego čitave zbirke, ali ovdje je ljubav u prvom licu. To je ona ljubav za koju Borges kaže da je jedini način kojim se mjeri vrijeme. Biti s tobom ili ne biti. To je ona ljubav koja mijenja dragulje za trešnje, koja se skriva u jabuci na dnu poštanske torbe, po kojoj se iz šetnje vraća mokrih ramena... pokrivajući onoga koga nema i koja ne nestaje, nego samo mijenja oblik pa se tako u konačnici može prepoznati, na primjer, u djeci. Ciklus Pjesma bijelom čovjeku uči nas o životnim vrednotama, o stavu prema životu. Kako biti čovjek, odnosno, kakav biti čovjek. Onaj koji srce nosi na dlanu. Koliko je dragocjeno iskustvo ovih pjesama u ovo hudo vrijeme preslagivanja moći, grabeža, opće pohlepe i samodovoljnosti nije čak ni potrebno posebno naglašavati. I ovdje nas Gortan uči o vječnim temama, koliko je tanka linija između života i smrti, o odnosu i prema jednom i prema drugom. Iz ratarova ugla, na primjer, a ratar je ovdje sinonim za neiskvaren, moralan, neporočan, pravi život, to izgleda ovako: / Prečesto rukama / u zemlji da bih se / smrti bojao, sada / samog sebe sebi / vraćam. / Naslovna je pjesma toga ciklusa Pjesma bijelom čovjeku rezime svega što je na tu temu pjesnik htio reći. Cvrčkov festival lakih nota sljedeći je ciklus, ležerniji je u izrazu i temama, možda i šarolikiji, ali na vrlo šarmantan način progovara o ozbiljnim i malo manje ozbiljnim temama. Nota humora proteže se i kroz njegove prethodne zbirke.„Poetski humor:
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=