Nova Istra

419 OTETO ZABORAVU Krešimir FRANIĆ: Klarin svijet , vlastita naklada, Pula, 2021., 118 str. i Suvišna dijagnoza , Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2021., 183 str. Premda većina Istrana dr. Krešimira Franića poznaje kao poznatoga urologa, tije- kom posljednjega desetljeća mnogi su ga prepozali kao pisca romansiranih povje- snica. Pristupom donekle sličan onomu u publicistici (a ne „samo“ historiografi- ji) dr. Miroslava Bertoše kao našega možda najistaknutijega promicatelja francuske škole „Annales“, kada mali, kako bismo danas rekli, obični ljudi i akteri postanu no- siteljima, ili u najmanju ruku svjedocima, povijesti. Izvučeni iz zaborava prašnjavih arhiva ili dubokih sjećanja, tako bivaju oteti zaboravu, a njihove priče i svjedočan- stva postaju zajedničkom„platformom“ živima i mrtvima, onima koji su prošli i oni- ma koji još prolaze, da se negdje susretnu na zajedničkim putovima. Ili raskrižjima. Krešimir Franić i u dvije najnovije knjige Klarin svijet – Priča o jednoj obitelji iz dubrovačkog kraja (ur. Antun Pavešković) te Suvišna dijagnoza (ur. Milan Rakovac i Petar Bujas) oživljava jedno vrijeme kako bi mu suprotstavio ovo današnje. Posebno se to može razabrati u detaljima Klarina svijeta : vrijeme četvrt stoljeća nakon Dru- goga rata od Pule do Dubrovnika nekada se mjerilo danima plovidbe, a danas bro- jem pristiglih turista i mostom nade. Naime, prepričavajući jednu obiteljsku reminiscenciju i vezu baka i djedova s maj- kama i očevima razasutima po raznim dijelovima države, što zbog potrebe posla i raznih zadataka, a što u potrazi za boljom budućnošću, Franić priča storiju mnogih sličnih obitelji (u čemu urednik i pisac predgovora Antun Pavešković nalazi skrovit vrt pamćenja), vodeći se maksimom da će sve što nije zapisano nestati u vjetru za- borava. Kao da se Franić donekle povodi za Mirkom Kovačem koji je svoj mikro- Mate ĆURIĆ