Nova Istra

377 Stipan TROGRLIĆ KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI hrvatske (i slovenske) povijesne nazočnosti. U tom smislu ilustrativno je pismo na- čelnika političke uprave vojnoga zapovjedništva, poručnika Sema Benellija, od 13. prosinca 1918., upućeno načelniku Mornaričke uprave u Puli Umbertu Cagniju u kojemu Benelli spominje postojanje političkih društava i okupljanje mladih u čita- onicama i narodnim domovima. Svi oni, piše, podržavaju uvjerenje da je talijanska okupacija Istre privremena te je samo pitanje trenutka kad će tu doći Jugoslavija. Ca- gni je na Benellijevo pismo odgovorio: „Chiuderli“ (Zatvoriti ih!). Cagni je samo izrazio ono što je bilo opće mjesto svih talijanskih politika prema hrvatskim institucijama. Trebalo ih je zatvoriti što je samo eufemizam za uništenje. Neke su i doslovno u požaru uništene. Tek rascvjetanu krošnju hrvatskih čitaoni- ca uništio je mraz talijanske vlasti. No ostao je korijen, on će baciti nove mladice i nove cvjetove 1943. i 1991. Zanimljiva je manje poznata informacija, koju naglašava Crljenko, kako je samo fašističkim spaljivanjem hrvatskoga Narodnog doma u Puli 1920. izgorjelo oko 7.000 hrvatskih knjiga. Bilo je to prvo paljenje knjiga, prije ono- ga nacističkog, u novijoj europskoj i svjetskoj povijesti. Da bi spasili knjige, članovi čitaonica uzimali su ih iz čitaonica, prije nego budu odnesene na mjesta za spaljiva- nje, čuvali ih kod sebe u kućama i potajice davali na čitanje susjedima i tako u teškim vremenima čuvali korijenje nacionalnoga ponosa i identiteta. Knjiga se pojavila o 100. obljetnici talijanske vojno-okupacijske vlasti koja je ti- jekom dvije godine (1918. – 1920.) sustavno „pomela“ hrvatske i slovenske institu- cije u Istri. Gorjele su čitaonice, narodni domovi, knjižnice, tiskare... Mnogi istarski Hrvati odvedeni su u konfinaciju, svećenicima se prijetilo progonima samo zato što su liturgiju obavljali na staroslavenskom, a propovijedi na hrvatskom. No, kao što je već rečeno, korijen „šćavunski“ već je pustio duboke izdanke na istarskoj zemlji e da bi ga ne znam kako oštar mraz talijanske vlasti mogao uništiti. O tom korijenu racionalno razložno i emocionalno snažno progovorio je na stranicama ove knjige Branimir Crljenko. Zato se valja nadati da će knjiga naći put ne samo do usko znan- stvenih krugova nego i do širega čitateljstva, do svih koji žele nešto više znati o Istri i njezinoj novijoj povijesti. Stipan Trogrlić, Pula