Nova Istra

373 Elvis ORBANIĆ KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI zajednice da se desetinsko žito rašporskog kapetana umjesto fontiku u Piran, pod istim uvjetima, proda fontiku u Buzet. Zadnji dokument koji je kao arhivsko gradi- vo objavljen i raščlanjen u ovoj knjizi jest prilog o neophodnom odobravanju izvan- rednih troškova rašporskog kapetana iz 1794. godine, također izvorno pohranjen u Državnome arhivu u Veneciji. Svi su spomenuti dokumenti podastrti i u prijepisu. Zadnje poglavlje prve cjeline odnosi se na Furlanićev rukopis o Buzetu i Buzeštini iz 1815. godine, objavljen u časopisu Pagine Istriane još 1912. i 1913. godine, a S. Bertoša ga stručno komentira i donosi u ponovnom prijepisu. U drugoj cjelini autor objavljuje dvadeset i pet tekstova tj. prikaza i osvrt na jednu znanstvenu manifestaciju o Buzeštini. Ovom cjelinom Slaven Bertoša ukazuje na, s jedne strane, tematski, disciplinski i metodološki šaroliku izdavačku produkciju o Buzeštini, a s druge pokazuje da sustavno prati suvremenu literaturu kojoj je u sre- dištu zanimanja prostor sjeverne Istre. Osim pregršti podataka mahom ranije objavljivanih o Buzeštini iz povijesnog očišta drugih autora, knjiga Fragmenti buzetske prošlosti u srednjem i novom vijeku ujedno donosi rezultate Bertošinih dugogodišnjih arhivskih istraživanja, poglavito u Državnom arhivu u Veneciji. Knjigu ilustriraju brojne fotografije u boji nastale od 1995. do 2005. godine. Za svaku je fotografiju/ilustraciju navedeno što predstavlja, tko je autor i nadnevak nastajanja ili pak njezin izvor (bilo da je riječ o ustanovi ili obitelji kao vlasniku, nekoj drugoj publikaciji, ili o internetskoj stranici). Takva su- stavnost, urednost, točnost i brižljivost odlike su cijele publikacije i u ostalim pita- njima. Autor slično, primjerice, postupa navodeći arhivske fondove, čime odaje za- služeno priznanje arhivistima. Tekstovi sada sabrani na jednome mjestu ranije su objavljivani u Buzetskom zbor- niku . Sada čine cjelinu čija je prostorna okosnica Buzeština u vremenskom razdo- blju od srednjega vijeka nadalje. Profesionalni povjesničar Slaven Bertoša i ovim je djelom potvrdio svoju prepoznatljivost u preciznosti i jasnoći pisanja te višegodiš- nju usmjerenost sustavnom znanstvenom istraživanju istarskih mikrolokaliteta na čemu mu treba čestitati. Elvis Orbanić, Žminj – Pula