Nova Istra

372 KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Elvis ORBANIĆ koja karakterizira ovaj cijeli prostor. Kao primjer navodi općinu Lanišće koja je sa čak nekoliko tisuća u prvoj polovini prošloga stoljeća pala na svega tristotinjak sta- novnika. S druge strane napisat će kako niti jedan dio Istre, a vjerojatno ni mnogo šire, nema ovoliko seoskih monografija u kojima znatiželjnici mogu pročitati niz zanimljivih detalja, teško vjerujući (...) da se ondje nekada živjelo potpuno drukčije nego danas . Po- vezano s tim, spominje da je niz ustanova usmjereno ka očuvanju bogatoga kultur- no-povijesnog nasljeđa ovoga dijela Istre. Naročiti naglasak, posve opravdano, daje Buzetskom zborniku – najstarijem i najdugovječnijem istarskom godišnjaku na hr- vatskom jeziku, koji se tiska u kontinuitetu, a u kojemu je i ovaj autor višekratno zastupljen. U uvodnomu dijelu posebno se osvrće na autora zemljovida Istre Giovannija An- tonija Capellarisa, na kojemu je prikazana Buzeština iz godine nestanka Mletačke Republike. Slijedi poglavlje o kaštelu Črni grad i stražarskoj kuli Beli Grad, što su do kasnog srednjovjekovlja bila važna mjesta obrane ovoga područja. Slijede poglavlja o nizu manjih mjesta Buzeštine. Spomenuti niz nastavit će poglavljem o naselju Vrh o kojemu donosi temeljne zemljopisne i zanimljive povijesne podatke, a sličan model primjenjuje i na primjeru Sovinjaka i njegove okolice, pa Račica, Prapoća, Vodica te Muna. Temeljem minucioznog istraživanja matičnih knjiga grada Pule, autor po- dastire zaključke u dvama narednim poglavljima: jedno se odnosi na doseljenike iz Buzeštine u Pulu za razdoblje od početka 17. st. do početka 19. st., a drugo na pre- zimena sjeverne Istre u istome vremenskom odsječku. Jedanaesto poglavlje kazuje o graničnim oznakama kao važnim materijalnim ostatcima kulturno-povijesnog na- sljeđa. Usporedbom podataka Franciskanskoga katastra i suvremenoga zemljovida utvrđena je granična crta s još i danas vidljivim oznakama. Slijede poglavlja nastala temeljem novootkrivenih arhivskih, dakle neobjavljenih dokumenata. Zbog važnosti koju su imali tijekom rata Cambraiske lige (1508. – 1523.) i Uskočkoga rata (1615. – 1618.), Mletačka je Republika veliku pozornost pridavala utvrđivanju strateški posebno značajnih kaštela u Istri. S tim u svezi je i dokument kojeg je autor inženjer Pietro di Santa Colomba iz 1646. godine, a u ko- jemu opisuje stratešku važnost Buzeta, Draguća, Huma i Roča. Autor u zasebnom poglavlju opisuje spomenuto arhivsko vrelo izvorno pohranjeno u Državnome ar- hivu u Veneciji te donosi njegov cjelovit prijepis. Naredna poglavlja također donose dokumente iz Državnog arhiva u Veneciji. Prvi je izvješće rašporskog kapetana Al- visa Foscarija iz 1792. godine iz kojeg je, između ostalog, vidljivo to da je kapetan Foscari učestalo kontrolirao buzetsku administraciju, a za njegov ga je savjestan rad u više navrata pohvalio Senat. Drugi je zamolba za odobrenjem novčanog troška za obnavljanje palače rašporskog kapetana u Buzetu iz iste godine. Potom donosi raščlambu spisā koji se odnose na traženje prava od strane predstavnika buzetske