Nova Istra

319 Elvis ORBANIĆ PRILOZI O ZAVIČAJU ce Državnog arhiva u Pazinu (2013.) te nastavno Prof. Tugomil Ujčić: život, djelo, knjižnica (2015.). Surađivala je i na postavljanju izložbi izvan Arhiva. Tako je, pri- mjerice, bila suradnicom na izložbi o slikaru Saši Šantelu (Hommage a Saša Šantel - pazinsko razdoblje 1907. – 1918., 2007.). Nagli odlazak zatekao ju je na pripre- manju izložbe o istarskom razdoblju Vladimira Nazora, književniku prema kojem je pokazivala posebno zanimanje posljednjih nekoliko godina. Ovaj je bard hrvatske književnosti istarski ciklus stvarao i tijekom rada u Pazinu, i to baš u zgradi koja će pola stoljeća nakon njegova odlaska postati dom Arhiva. Bila je dugogodišnja aktivna članica Društva bibliotekara Istre. U tom je smislu bila autoricom nekoliko zapaženih članaka u specijaliziranim knjižničarskim časo- pisima („CROLIST: primjena u arhivskoj knjižnici i pokušaj procjene iskoristivosti nekih rješenja za otpis arhivske građe”, Knjižničarstvo 1 /1997./, str. 26-41; „Zavi- čaj iz arhivskih spremišta: Državni arhiv u Pazinu”, Vjesnik bibliotekara Hrvatske 51 /2008./, str. 126-134). U svojstvu stručne knjižničarke za potrebe naše ustanove izradila je vrlo korisnu i često konzultiranu bibliografiju Vjesnika historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu I-XXX (Pazin - Rijeka, 1989.). Također je kao suradnica Katedre Čakavskoga sabora za po- vijest Istre u Pazinu objavila bibliografiju Pazinskoga memorijala za deset svezaka (Pazinski mernorijal, 20 /1991./). Osim članstva u knjižničarskoj udruzi, valja na- glasiti njezin angažman u Hrvatskom arhivističkom društvu, ogranak Pazin - Rijeka. Kao autorica zastupljena je i tekstom u monogra:fiji objavljenoj prigodom obilje- žavanja 50. obljetnice osnutka Državnoga arhiva u Pazinu (2008.). Privrženost Arhivu iskazivala je i obavješćivanjem šire stručne i kulturne javno- sti o radu naše ustanove i pohranjenim vrijednostima za koje skrbi, kako u mediji- ma, tako i u stručnim glasilima („Katastarski planovi u Državnom arhivu u Pazi- nu”, Istarski geodet, 3 /2000./ 1, str. 24-29) te predavanjima, osobito školskoj djeci. Mladenka je bila vrsna poznavateljica hrvatskoga jezika, a to je njeno veliko znanje trajno sačuvano u brojnim lekturama knjiga, znanstvenih i stručnih radova. Nerijet- ko su se i drugi lektori upravo s njom savjetovali, znajući za njena rješenja raznih ne- doumica. Bila je stalna lektorica u prvim brojevima i godištima Nove Istre, * 1 časopisa Društva hrvatskih književnika. Bila je također lektoricom edicija naše ustanove, kao i tajnicom izdavačke djelatnosti niz godina. Početkom 1990-ih angažirala se na obnovi djelovanja Matice hrvatske u Pazinu. Zbog svoje samozatajnosti u toj najstarijoj hrvatskoj kulturnoj instituciji nije obna- * Poslije Mladenke ovaj časopis nije imao pouzdanijeg, stručnijeg ni boljeg lektora (i korektora), koji bi se osobito držao dogovorenih rokova i dosljednosti glede jezičnih načela kod ispravljanja tekstova. ( Op. ur. )