Nova Istra
318 PRILOZI O ZAVIČAJU Elvis ORBANIĆ u radni odnos u tadašnji Historijski arhiv na radno mje- sto knjižničara. Početkom 80-ih godina nije bilo računala ni drugih informatičkih pomagala, pa je Mladenka na svom pisa- ćem stroju katalogizirala veliku knjižnicu kojom je Arhiv raspolagao i koja se svakim danom popunjavala te danas broji preko 21.000 svezaka. Mnogi su joj se korisnici Ar- hiva s povjerenjem obraćali jer su znali da će imMladen- ka znati pomoći s literaturom koja im je bila potrebna. Izvrsno je vladala arhivskim obavijesnim pomagalima jer je godinama bila zadužena za rad s korisnicima. Zahva- ljujući toj činjenici, mnogi su istraživači arhivskoga gradi- va brzo i kvalitetno dolazili do vrijednih podataka. Niz je diplomskih, pa i magistarskih te doktorskih radova obli- kovano bolje i sadržajnije, i publicistička su djela njezinim sugestijama postajala bogatija i informativnija. Stoga su, u mnogim radovima raznih autora, iako to ponekad nije navedeno, sadržani pomoć i znanje ove samozatajne i vrijedne djelatnice Arhiva. U lipnju 1996. dobila je, nakon položenoga stručnog ispita, potvrdu za obavljanje stručnih poslova knjižničara. Povjerenje ravnatelja i radnoga kolektiva razvidno je i u ulozi koju je imala u upravi Ustanove. Godinama je bila voditeljicom INDOK-a, bila je birana za predsjednicu Zbora radnika te u Savjet Arhiva, a tijekom zadnje- ga desetljeća 20. st. u nekoliko je navrata obavljala i poslove zamjenika ravnatelja. Njezina socijalna i radno-pravna osviještenost biva razvidnom u ulozi predsjednice sindikata u Arhivu. Kraće razdoblje, od 1. lipnja 2002. do 31. kolovoza 2002., radila je u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu odakle će ponovno doći u pa- zinski arhiv. Svih je godina marljivo radila te se stručno usavršavala što je rezultiralo rješenjem Ministarstva kulture od 28. srpnja 2004. kojim joj je dodijeljeno stručno zvanje više knjižničarke. Kolegica Hammer tijekom rada i dalje se stručno usavršavala pa je pohađala se- minare AKM zajednice te se informatički osposobljavala. Vješto se izrazila i u autorstvu nekoliko samostalnih arhivsko-knjižničarskih izložbi i pripadajućih kataloga. Ljubav prema knjigama i poštovanje prema oni- ma koji knjige poštuju, da krnje parafraziramo misao jednoga glagoljaša, iskazala je dvjema izložbama čija je okosnica prof. Tugomil Ujčić, prosvjetni djelatnik, svestra- ni pisac i pjesnik koji je našem arhivu darovao svoju knjižnicu od 3.600 svezaka. Iz osjećaja zahvalnosti prema tome činu darivanja i Ujčiću kao autoru, nastale su nje- zine autorske izložbe: Nasljeđe prosvjetiteljstva. Knjige 18. st. u fundusu knjižni- M. Hammer (iz osobne arhive)
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=