Nova Istra

309 Miodrag KALČIĆ OGLEDI vac od poreznih obveznika) koji je hranio više od tri četvrtine Puljana, ali iz godine u godinu, kako je grad munjevito rastao i urbano sazrijevao, sve ga je više nedostajalo. Tek pokrenuti mornaričko-režimski tjednik, naravno na njemačkom jeziku, Nep- tun (1871. – 1872.), zabrinuo se nad gradskom komponentom useljenih (njemač- kih) žitelja, nedostatkom kulture i zabave mornaričkih doseljenika, poglavito časni- ka građanskih navada: „Otkad je Pula postala glavna ratna luka, (...) civiliziranom je društvu u gradu posve nedostajalo mjesto za poboljšanje druževnog saobraćanja, okupljanje i zabavu u društvenom krugu. Do tada su se balovi gradskih elita održa- vali u prostoru gdje se sastajalo gradsko zastupništvo, kazališne predstave priređiva- ne su u zazornim prostorima, na Forumu moglo se vidjeti ovce s pastirima, (...) sve je to trebalo uzmaknuti pred kulturom koja je prodrla u grad. Jer s doseljenjem stotina pripadnika Mornarice s obiteljima, koji su bili navikli kretati se u boljim društve- nim krugovima, idiličan život bio je potisnut pred šumom svilene odjeće, luksuzom i modom, (...) napretcima civilizacije“ 126 Poput svih bahatih kolonizatora, sami sebi dovoljni, samo sebi dobrohotni i sami sebi dobrodošli, mornarički doseljenici na- meću svoju svemoćnu kulturu i civilizacijske navade u zapuštenom gradu koji sami izgrađuju i stvaraju, u svojoj državi. Kritiziraju sami sebe, svoju Mornaricu i svoju državu, kritiziraju grad koji su okupirali i prisvojili, sagradili i obnovili, kojemu su oni dali namjenu, militarizirali ga i mornarizirali, ukasarnili i utvrdili, zaposlili ljude po svome odabiru i nametnuli svoja austrijska (njemačka) pravila u njemu. Apsurd! Visokočasnički i časnički kadar mahom je potjecao iz visokih (i viših) austrij- skih socijalnih i samim time bogatih slojeva, često iz aristokracije i plemstva (oso- be s puno titula, imena, prezimena, uz obvezno von ), iako u Mornarici i u vojnom gradu, 127 oni zajedno s višim državnim činovnicima u javnim službama (kojih je približno podjednako koliko i časnika) 128 , visokoobrazovnim kadrom: tehničkom, 126 Neptun , 12. studenoga 1871., u: Bruno Dobrić:„Njemačkojezični periodici koji su izlazili u Puli“, nav. dj., str. 366. 127 „Za razliku od pješadije, među časnicima u Mornarici je od početka prevladavao građanski ele- ment, obuhvaćao je više od polovine časnika. Visoka aristokracija činila je manje od 10 posto, ostatak je sačinjavalo časničko plemstvo (plemstvo dodijeljeno visokim časnicima za službu u Mornarici, op. B.D. ).“ Bruno Dobrić:„Kultura čitanja i nacionalni pokreti“, nav. dj., str. 57, bilj. 117. 128 „Pula je zbog posebnosti svoje strukture imala velik broj ljudi u javnim službama kao i onih slo- bodnog zanimanja. Na posljednjem je austro-ugarskom popisu stanovništva njihov udio narastao na 46 % ukupnog broja stanovnika grada. Premda je najveći dio te profesionalne skupine bio u vojsci, ne može se zanemariti nemali broj činovnika (1.374), prosvjetnih radnika (197), odvjetni- ka, liječnika i drugih slobodnih zanimanja (88). Civilno je činovništvo bilo većinom njemačkog, a manjim dijelom talijanskoga govornog jezika (pretežno u gradskoj upravi). Njemačka zajednica u Puli tako nije više bila samo kolonija vojnih uposlenika. S vremenom se oblikovao njemački