Nova Istra

307 Miodrag KALČIĆ OGLEDI pozivaju. 121 „Prema socijalnoj strukturi, tadašnje stanovništvo Pule može se podije- liti u tri veće skupine: vojno zavisno stanovništvo (časnici, činovnici, liječnici, učite- lji, inženjeri i drugo tehničko osoblje zaposleno u vojnim ustanovama, s obiteljima, koji su pretežno bili njemačkog podrijetla), građanstvo (pretežno talijansko, dije- lom i hrvatsko malo građanstvo, te manjim dijelom i njemačko, slovensko, češko i dr.) i radnici (uglavnom talijanski i hrvatski).“ 122 Ili pak:„Krajem 19. stoljeća u Puli možemo razlikovati tri velike grupe stanovništva: građanstvo, u koje spadaju sta- rosjedilačke pulske obitelji, kao i novo građanstvo, što je došlo za vrijeme austrijske uprave, a bilo je talijansko više po jeziku negoli po porijeklu, zatim su tu pripadnici vojske i mornarice, koje bismo mogli nazvati nekom vrstom ‘presađene kolonije’, te radništvo.“ 123 Ipak, takva uopćena i simplificirana (austrijska) sociološka razdioba puljskoga urbanog društva na mornaricu (vojsku), građanstvo (gotovo svo civilno stanovništvo grada, osim najamnih radnika) i radništvo ne odgovara u potpunosti onodobnoj puljskoj sociološkoj zbilji, nije dovoljno izdiferencirana. Podjelom na odijeljene i izolirane gradske četvrti (mornaričko elitne, činovničke i radničke), Pula je unaprijed graditeljski i urbano, a time i nacionalno, i klasno, i soci- jalno razgraničena. Tradicionalna podjela kapitalističkoga urbana društva na gornju, srednju i donju klasu (s daljnjim podklasama), 124 primijenjena na Pulu, poprilično se realno poklapa (dakako, ne isključivo i sasvim) etnički (nacionalno) na njemačku (austrijsku), talijansku i hrvatsku komponentu te socijalno na građanstvo, malogra- đanstvo i proletarijat (s lumpenproletarijatom). a posebnu pozornost posvetio mjerama provedenim zbog radničke klase (pogl. IV.), anonimni autor (Anton Gareis, op. p. ) u posljednjem poglavlju prelazi na političku organizaciju Istre, dakle i Pule. Ovdje obrazlaže plan djelovanja kakav se tada, kao što je to već rečeno, motao po glavama vladajućih krugova i koji se u bliskoj budućnosti trebao ostvariti pod izgovorom ‘pitanje od dr- žavne važnosti’.“ Bernardo Benussi:„Povijest Pule, nav. dj., str. 566. 121 „U građanskom stanovništvu, u koje su samo neznatnim dijelom uključene starosjedilačke pulske obitelji, prevladava talijanski element – manje podrijetlom negoli jezikom, i ta okolnost, naravno, donekle utječe na sam društveni život. (...) Građanstvo i Mornarica međusobno su čvrsto razdvo- jeni. Svi elementi građanstva koji su istarskoga podrijetla nisu još nadmašili onu osebujnu zatvo- renost ovih ljudi iz provincije, i oni se osjećaju tuđi elementu mornaričke skupine, čiji pripadnici potječu pretežito iz drugih krugova. Pored toga, u ovoj posljednjoj skupini prevladava njemački jezik.“,„Pola, seine Vergangenheit, Gegenwart und Zukunft“, nav. dj., str. 66, u: Bruno Dobrić: „Njemačkojezični periodici koji su izlazili u Puli i na Brijunima tijekom austrijske uprave u Istri“, Nova Istra , br. 3-4, sv. 50, Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, Pula 2014., str. 349. 122 Bruno Dobrić:„Kultura čitanja i nacionalni pokreti“, nav. dj., str. 37. 123 FrankWiggermann:„Dva grada u jednome“, nav. dj., str. 28. 124 Cvetko Kostić:„Grad i vreme: osnovi sociologije grada“,„Vuk Karadžić“, Beograd, 1982., str. 126- 127.