Nova Istra

306 OGLEDI Miodrag KALČIĆ no-mornaričku i civilnu sastavnicu grada. Vojno-mornarički i civilni gradski konglo- merat svake vrste. Sva ta etnička, klasna, socijalna, obrazovna, građanska, ruralna, civilno-vojna i ina slojevitost i složenost Pule, sociologije naprasito nastale kaotične urbane zajednice, specifičnost je stalne segregacije grada.„Uzroci društvene segrega- cije u gradu su višestruki: etnički, vojni, religijski, klasni, socijalni. Obično ovi izvori djeluju kombinirano, u jednom periodu više prevladavaju jedni, a u drugom drugi, iako je uvijek na djelu asimetrička raspodjela društvene moći, koja traži svoje ideo- loško ili socijalno opravdanje. U tom smislu možemo reći da je gradski prostor ostao sve do danas privilegirano potrošačko dobro.“ 118 Svi nabrojeni glavni uzroci segrega- cije Pule (pored političkih, ruralnih, psiholoških, tradicijskih i svakojakih drugih, ali ne manje otuđujućih utjecaja), poradi stalnoga ubrzanog urbanoga i demografskog rasta grada (sa šarolikim doseljenicima), u konstantnoj su i rastućoj tenziji, čija slo- žena isprepletenost stalno stvara nove prijepore u cijelom razdoblju kaotičnog na- stanka grada pa se i segregacijski čimbenici intenziviraju i množe s nepredvidivim posljedicama.„U uvjetima postojanja pojave socijalne topografije, njezini elementi, socijalno diferencirane zone, predstavljaju prave socijalne prostore koji nisu samo jednostavna teritorijalna slika društvene segregacije već predstavljaju u većini sluča- jeva i elemente psiholoških prostora, a također vrlo često i ekonomskih, a katkada i političkih prostora, čime, u izvjesnim društvenim uvjetima, oni postaju ipso facto i funkcionalnima.“ 119 Socijalnoj topografiji austrijske Pule valja pridodati i naglašene tronacionalne i mornaričko-civilne psihološke prostore grada, sve zajedno, iznimno složena, zamršena i izazovna pojava. Građani Socijalna struktura austrijske Pule najčešće je grubo pojednostavljena prema za- starjelom tumačenju Antona Gareisa iz 1886. godine, u režimskoj brošurici „Pula, njezina prošlost, sadašnjost i budućnost“ ( Pola, seine Vergangenheit, Gegenwart und Zukunft ) 120 , na koju se austrofilski i austrijski autori redovito oslanjaju i prečesto 118 Rudi Supek:„Grad po mjeri čovjeka: s gledišta kulturne antropologije“, Naprijed, Zagreb, 1987., str. 27-28. 119 Ante Martinović-Uzelac:„Socijalni prostor grada“, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1978., str. 216. 120 Za brošuricu „bijaše rečeno i to da je mogla biti nadahnuta u najvišim krugovima te da je sadr- žavala sve one direktive kojih su se neki u carsko-kraljevskoj vladi namjeravali držati, a ticale su se čitavog društveno-političkog života pokrajine, s posebnim osvrtom na općinsku upravu naše Pule. Nakon raznih poglavlja u kojima je vrlo brižno i s mnogo statističkih podataka opisivao nje- zinu luku, klimatske i zdravstvene prilike (pogl. I.), povijesni (pogl. II.) i lokalni razvoj, te veoma podrobno podsjetio na sve različite društvene institucije stvorene posljednjih godina (pogl. III.),