Nova Istra

303 Miodrag KALČIĆ OGLEDI Naše državno pravo ne poznaje razlike između zemalja i naroda Monarhije, čije gra- nice – od Bodenskog jezera do Karpata, od Češke šume do Jadrana – mi branimo našom krvlju. A mi pomorci dnevno s poštovanjem i ponosom motrimo sveti i drev- ni simbol naše moći, našu slavnu i neukaljanu crveno-bijelu-crvenu ratnu zastavu.“ 106 Svatko tko je bio primoram iskusiti slično ustrojenu višenacionalnu vojsku (po- put one ne tako davne „jugoslovenske“), zna da austrijski režimski poslušnik, carski ulizica i sudionik Viške bitke, von Pereira-Arnstein, piše i nepotrebne izmišljotine. Svatko pametan zna da su navodne mnogonarodne vojne nacije besmislica (osim one basnoslovno plaćene nekolicine ultraobučenih profesionalnih vojnika i legio- nara kojima je jedina nacija novac), austrougarska i habsburška promidžbena izmi- šljotina. Monarhija se, poglavito kad su austrijski i ugarski interesi u pitanju, ni oko čega nije uspijevala dogovoriti, pa tako ni oko vojske, niti uporabna jezika u njoj. 107 Austrijska ratna mornarica počivala je, kao svaka ratna mornarica (i vojska), na re- presiji, na dobro financiranome totalitarnom režimu, i samo se i jedino militantnom prisilom i stegom održavala na životu, a austrofilska pripovijedanja o krvnom brat- stvu,„slavnim“ bitkama, dobrom vojnom odgoju, načinu razmišljanju, časti, višesto- ljetnoj tradiciji, prirođenoj ljubavi, vjernosti dinastiji, domoljublju i sličnim ispra- znim slatkorječivim floskulama, nostalgijska su štiva za austrougarske vojne stripo- ve (u nastavcima). Prvi svjetski rat pokazao je kako višenacionalna austrougarska „slijepa poslušnost i strogo ispunjavanje dužnosti“ donosi slavne neuspjehe i sramne poraze, konačni raspad Monarhije, i kako na koncu svih konaca, na kraju neupitnih krajeva, od vojne časti i odanosti habsburškoj dinastiji ostaju samo patnja i smrt (ili u „austrougarskim brojkama“: 1.100.000 ubijenih vojnika, 467.000 mrtvih civila i 3.620.000 invalida i ranjenika). Mornarička Pula bila je odvojen i zaseban grad u puljskome gradu, posebni dr- žavno-vojni grad (sa svim gradskim elementima i funkcijama) u drevnoj Puli, koja je 1913. dobila dodatno na militantnom značaju „kad je Pula postala sjedištem Za- povjednika Ratne mornarice, koji je ujedno bio i šef Mornaričkog odsjeka. Tim je preseljenjem (iz Beča, op. p. ) težište od ranije upravne funkcije stavljeno na funkciju vođenja Mornarice. Takva je funkcija Pule kao sjedišta vojnog i upravnog središnjeg 106 Alfons Freiherr von Pereira-Arnstein:„1866. – 1906.: Moja sjećanja na bitku kod Visa kao ka- deta međupalublja na linijskom brodu Nj. V. Kaiser “, Nova Istra , br. 1-2, Istarski ogranak DHK, Pula, 2016., str. 297-298. 107 „No upotreba pukovnijskih jezika i sve veća nacionalna svijest unutar pukovnija ne uklapala se lako u tradicionalnu sliku vojske kao centripetalne sile carstva. Tamara Scheer bez sumnje je u pravu kada tvrdi da je institucionalna višejezičnost imala učinak istodobnog jačanja i nacionali- stičkih i imperijalnih patriotskih tendencija.“ Pieter M. Judson:„Povijest Habsburškog Carstva“, nav. dj., str. 405.