Nova Istra

300 OGLEDI Miodrag KALČIĆ zahtjevima, težnjama i ciljevima, dakle, riječ je i etnički, i socijalno, i klasno, i politič- ki o„tri grada u jednome“, o tri Pule u Puli (ili čak pet Pula u Puli, uzimajući u obzir osnovnu raslojenost grada na mornaričko i civilno stanovništvo).„Tri su narodnosti u Puli, u zadnjim desetogodištima austrijske ere, živjele svaka svojim narodnim i kul- turnim životom. Sigurno je, da je svaka od njih utjecala na ostale dvije. Ali je svaka od njih imala svoje ideale i svoje ciljeve. Kako Austro-Ugarska nije imala unutrašnje snage (ni ekonomske ni kulturne) da postane nešto slično Švicarskoj, narodnosti u njoj, pa tako ni u Puli, nisu smisao svoga života mogle uzajamno pomiriti.“ 95 Pulj- skim Talijanima, Hrvatima i Nijemcima nije tada ni najmanje stalo do kozmopoli- tizma, multikulturalnosti ili multietičnosti: radili su, svađali se i međusobno trpjeli. Austrijska Pula u svakom slučaju i svakodnevici nije bila, danas toliko spominjan, kozmopolitski ili multikulturalan grad (osim statistički), imala je sve značajke i od- like, koliko god to ružno zvučalo, ksenofobičnoga grada. Prinudna multietničnost Grad nije odisao nikakvim (nazovimo prigodno) pozitivnim kozmopolitizmom, prije negativnim (ako takvi, pozitivni i negativni kozmopolitizmi, uopće postoje, jer se sam pojam kao takav, u ozbiljnih društveno-humanističkih teoretičara i naročito prolaznih političara, redovito samo afirmativno definira, rabi i shvaća 96 , nasuprot krležijanskoga animalnog kozmopolitizma 97 ), niti multikulturalnošću (osim hlad- nom, ponovimo, golom statističkom činjenicom mješavine naroda), štoviše plamtio je svakojakim ambivalencijama i antagonizmima (političkim, nacionalnim, ideološ- kim, socijalnim, klasnim, kulturnim, jezičnim, građansko-proleterskim, talijansko- 95 Mate Balota:„Puna je Pula“, nav. dj., str. 97. 96 „Kozmopolitizam – ideja prema kojoj humani i prosvijećeni ljudi uspostavljaju odnose bez obzira na nacionalne, vjerske i državne granice i unapređuju općeljudske odnose; zagovaranje zajedniš- tva, sloge ljudi i naroda cijeloga svijeta radi nadvladavanja nacionalnih, međunacionalnih i drugih podjela.“ Ljiljana Jojić, Ranko Matasović (gl. ur.):„Hrvatski enciklopedijski rječnik“, sv. 5 (K-Ln), Europapress holding, Novi Liber, Zagreb, 2004., str. 228. 97 „Kozmopolitizam (od grčkih riječi: kosmos i polis ), u prenesenom značenju, politika u svemir- skom, svezemaljskom omjeru, idealan centar svezemaljske zajednice, kristalna metropola svih fantasta devetnaestoga stoljeća, san svih kozmopolita, svemirskih građana i malograđana ideali- sta, koji su naivno vjerovali da čovjek ni po čemu ne zaostaje za nekim životinjskim vrstama, dav- no već prije njega kozmopolitskim. Tako su, na primjer: mačke, ševe, golubovi, lastavice, muhe, ose, pčele, sove, krijesnice majske, psi, konji, ovce, svinje, stjenice i parcovi (štakori, ali i pogrdan naziv za salonske pse, op. p. ) kozmopolitske životinje. Žive po svim širinama i dužinama geograf- skim bez političkih granica i zaštitnih carina.“ Miroslav Krleža:„Tumač imena i pojmova o kojima se u ovoj knjizi govori“, u: Miroslav Krleža:„Eseji: Evropa danas“, sv. 3, Oslobođenje, Mladost, Sarajevo-Zagreb, 1979., str. 251.