Nova Istra

299 Miodrag KALČIĆ OGLEDI dobrano državno financiran, njemački (koji interesno i oportuno surađuje, u zavi- snosti od prigode do prigode, i s talijanskim i s hrvatskim nacionalizmom). Spome- nuta obilježja gradskih nacionalizama s pripadajućim međunacionalnim koškanjima i političkim obračunima (napose između Talijana i Hrvata te Talijana i Nijemaca, pripadnika Mornarice) vrvjela su u svakodnevnim napisima i polemikama (gotovo nije bilo dana bez neke novinske uvrede ili svađe), 93 u jednako tako obojenim i na- rodnosno podijeljenim (nacionalno isključivim) puljskim dnevnicima: talijanskom Il gionalettu di Pola (izrazito protalijansko i talijanaško glasilo, inače dobro informi- ranim, raznovrsnim i uistinu puljskim gradskim novinama), hrvatskome Omnibusu (uz Dobrilin tjednik Našu slogu , prohrvatska i austrougarskom režimu naklonjena glasila, ali iznimno klerikalne, neurbane, provincijske, gradski neinformativne novi- ne) i njemačkome Polaer Tagblattu (pangermanizaciji sklono i prorežimsko glasilo; dostojanstvenim, kultiviranim, književnim i hladnim napisima predstavljalo je voj- no-mornaričke gradske novine). Puljski dnevnici (i ostali tjednici, časopisi i povre- menici, mahom na talijanskom jeziku) otkrivaju pravo stanje grada, prisilni suživot i, u najmanju ruku, prijeporne i nerijetko nesnošljive nacionalne odnose u gradu. Privikavajući se na gradski život tek pristigli iz seoskih sredina i učeći osnove urba- nosti od talijanskih sugrađana (austronjemački se sloj iznimno rijetko družio s dru- gim narodima, dovoljni su bili sami sebi), Hrvati su redovito ostajali kraćih rukava (i ljeti i zimi). Pogrešno je stoga Pulu, napose od prijeloma stoljeća do početka Velikoga pokolja, potkraj austrijskoga doba, kao što to čine neki austrijski autori (a domaći austrofili bez ostatka prihvaćaju), zbog permanentnog sukoba Talijana s Ratnom mornaricom (i austrijskimNijemcima), usko obilježiti kao„dva grada u jednome“ 94 , zanemarujući poprilično aktivnu hrvatsko-istarsku komponentu (koju ti isti austrijski autori nazi- vaju, prepisujući pak talijanske nacionaliste i šoviniste, Slavenima), kad su očito i bje- lodano na djelu bile tri angažirane nacionalne i socijalne skupine sa svojim željama, 93 „To vrijedi za sljedeće novine koje su se učestalo ili redovito međusobno sukobljavale: tjednik na njemačkom jeziku Neptun i talijanski Il Pensiero (u razdoblju 1871-1872.); hrvatski tjednik Il Diritto Croato te talijanski tjednici Il Giovine Pensiero i L’Eco di Pola (u razdoblju 1888-1894.); njemački dnevnik Polaer Tagblatt i talijanski dnevnik Il Giornaletto di Pola (u razdoblju 1905- 1915.), kao i Polaer Tagblatt u odnosu na tjednik Il Popolo Istriano (u razdoblju 1905-1906.); hrvatski tjednici Naša sloga i Omnibus u odnosu na Il Giornaletto di Pola (u razdoblju 1900-1915. Naša sloga , odnosno 1904-1912. Omnibus ). Pored toga postojale su i ideološki suprotstavljene novine na istom – talijanskom – jeziku ( Il Giovine Pensiero i L’Eco di Pola ; Il Giornaletto di Pola i L’Avvenire ; Il Proletario i Giornaletto , odnosno Il Proletario koji se sukobljava sa svim građanskim i katoličkim listovima)...“ Bruno Dobrić:„Novine i časopisi na njemačkom jeziku u Istri“, nav. dj., str. 224. 94 FrankWiggermann:„Dva grada u jednome“, nav. dj., str. 27-40.