Nova Istra

295 ciju ulaze i hrvatski zastupnici. „Na sjednici sabora, održanoj u Puli 6. listopada 1903., zastupnik dr. Matko Laginja izdeklamirao je u 8 sati, koliko je sjednica trajala, veliki broj hrvatskih narodnih i umjetnih pjesama. Na sjednici sabora 10. listopada 1910. hrvatski zastupnici strgali su sa predsjedničkog stola zeleno sukno, porazba- cali su spise i prevrnuli tintarnice, stavljajući još uvijek (1910.) kao uvjet za suradnju priznanje ravnopravnosti hrvatskog jezika pri raspravama u saboru i u uredovanju pokrajinskih vlasti. Poslije toga sabor je 18. listopada 1910. zaključen i nije se nikad više sastao.“ 83 Oportuna ka-und-ka demokracija na djelu. Habsburškim kolonizatorima Pule (i Istre), Austrijskoj ratnoj mornarici i nje- mačkoj aristokraciji zaposlenoj u toj istoj Mornarici (i njihovim službama), takvi sukobi nisu pretjerano smetali, znali su da imaju državu iza leđa i svu vlast na plad- nju, znali su da mogu u svakom trenutku presjeći sukobe u svoju korist (ako je po- trebno i vojnom diktaturom), ali ne između Hrvata i Talijana (prema tim pojavama bili su više-manje indolentni), već onu s talijansko-liberalnom gradskom vlašću, nji- hovim rastućim nacionalizmom, šovinizmom i iredentizmom. Poduprti državom (novcem) i vojnom aparatom (strahom i prijetnjama), iako, kao pravi europski ko- lonizatori i gazde, nacionalno manjinski (naspram Talijana i istarskih Hrvata) i ge- toizirani, izabrali su jednako oružje, nacionalizam, tihu agitacijsku (pan)germaniza- ciju. U uvodniku puljskoga tek pokrenutog njemačkog dnevnika Polaer Morgenblatt (Puljski jutarnji list) to se izričito domoljubno i njemački naglašava: „Zadaća lista raste iz odnosa u kojima njemački i ostali domovinski osviješteni krugovi u Puli žive i pod kojima oni moraju trpjeti. (...) Mi želimo hrabro kormilariti između šoviniz- ma koji je narastao do izdaje domovine i opustošenja našega javnog života i želimo pomoći iznaći put iz noći kaosa u novi dan. (...) Kao nastavak na stvaralaštvo naše Ratne mornarice, u posljednjim desetljećima došlo je do porasta doseljavanja Nije- maca i stanovnika iz sjevernih pokrajina naše domovine koji govore njemački jezik, i to ne samo vojske, već i civilnog stanovništva. Ako ti Nijemci i stanovnici koji govore njemački ostvare svoje izborno pravo, bez zanemarivanja osnovnih zahtjeva drugih, onda je to opravdano i pošteno.“ 84 Austrijancima je opravdano i pošteno okupirati teritorij i njime jednako tako,„opravdano i pošteno“, vladati. 85 83 Mijo Mirković:„O sadržaju i smislu Narodnog preporoda u Istri (1861-1914)“, nav. dj., str. 16. 84 „Zum Geleit“, Polaer Morgenblatt , 15. listopada 1905., u: Bruno Dobrić:„Novine i časopisi na njemačkom jeziku u Istri“, nav. dj., str. 168. 85 Koliko se god austrofilski hrvatski autori trudili u dokazivanju pozitive, neokupacijske austrijske uloge (jednostrano crpeći interpretacije isključivo od austrijskih autora i iz austrijskih izvora), koje je nesumnjivo djelomično bilo (kao više ili manje i za prijašnjih carstava, država i uprava) u povijesti Pule (i Istre), ostaje nepobitna i neosporna činjenica da su Austrijanci vojno zauzeli grad koji dotada nije bio njihov (najprije od Mlečana 1797., a malo zatim od Francuza 1813.), da su