Nova Istra

288 OGLEDI Miodrag KALČIĆ sabora Markgrofovije Istre 59 (na kojemu talijanski zastupnici izravno prosvjeduju protiv austrijske vlasti) s virilnim zastupnikom, hrvatskim biskupom i narodnim preporoditeljem Jurjem Dobrilom (1812. – 1882.).„Prvi sastav Istarskog sabora ostao je zapamćen u povijesti samo po opstrukciji talijanaško-talijanske većine. Ra- dilo se o tome da je ova, pod znatnim utjecajem događaja na Apeninskom poluoto- ku te snaženja talijanske nacionalne i državne ideje (priključenja Istre tada upravo proglašenoj, u ožujku 1861., Kraljevini Italiji, op. p. ), nastojala onemogućiti izbor zastupnika Sabora u donji dom austrijskog parlamenta – u Carevinsko vijeće (dva- desetorica od ukupno 29 zastupnika na svojim je listićima umjesto imena kandi- data za donji dom Carevinskoga vijeća, upisala riječ nessuno , nitko, protest koji je iredentizmu otvorio istarska vrata, op. p. ). Zbog toga je Sabor raspušten, mada se prije toga uspjelo izabrati Zemaljski odbor i njegova tajnika.“ 60 Premda je izbor zastupnika Prvoga istarskog sabora, nakon izbora na kojima je pravo glasa „imalo samo 8 % stanovništva, od kojih je na birališta izašlo samo 23 % u selima i 33 % u gradovima“ 61 bio politički igrokaz austrijskoga pseudoparlamentarizama i habsbur- ška farsa demokracije 62 (slično je u čitavoj Europi), sve je bilo i ostalo manje-više Slovensko primorje: borba za slobodu kroz vjekove“ (suradnici: Josip Rogić, Mijo Mirković, Jelka Ribarić, Milko Kos, Matko Rojnić, Ive Mihovilović, Tone Peruško, Vinko Antić...), Izdavačko poduzeće Rad, Beograd, 1952., str. 76. 59 „Po donošenju Listopadske diplome (carska diploma prema kojoj je 20. listopada 1860. završilo razdoblje apsolutističko-centralističke vladavine ministra unutrašnjih poslova Alexandra Bacha i započinje ustavna vladavina, op. p. ), vrlo brzo dolazi do uvođenja ustavnog stanja u zemlji. Nai- me, svega nekoliko mjeseci kasnije, 26. veljače 1861., donesen je Veljački patent. Njime je uveden parlamentarni sustav s dva doma, gospodski ili gornji dom (njem. Herrenhaus ) i zastupnički ili donji dom (njem. Abgeordnetenhaus ). Članove gospodskog doma Carevinskog vijeća imenovao je car, a činili su ga punoljetni prinčevi carske kuće, visoko plemstvo, nadbiskupi i biskupi s kneževskim dostojanstvom te od cara imenovani pojedinci zaslužni za državu, crkvu, znanost i umjetnost. Članove zastupničkog doma birali su pokrajinski sabori koji su svoje izabrane pred- stavnike slali u Carevinsko vijeće.“ Elena Poropat:„Povijest Istarskog sabora kao političkog tijela“, u: Neven Budak (ur.):„Istarski sabor / La dieta istriana“, Zavičajni muzej Poreštine, Humaniora, Poreč, 2011., str. 52. 60 Petar Strčić:„Prilog povijesti Istarskog sabora (1861-1916)“, Arhivski vjesnik , br. 34-35, Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 1992., str. 57. 61 Egidio Ivetic (ur.):„Istra kroz vrijeme: pregled povijesti Istre s osvrtom na grad Rijeku“, Talijanska unija / Unione italiana, Narodno sveučilište Trst / Università popolare di Trieste, Centar za povijesna istraživanja / Centro di ricerche storiche, Rijeka/Fiume, Trst/Trieste, Rovinj/Rovigno, 2009., str. 462. 62 Austrijski pomodarski povjesničari započeli su s postmodernističkim revidiranjem i revizijom austrougarske povijesti i habsburške lažne demokracije, u Monarhiji odjednom „znanstveno“ prepoznavši mnogo više slobode, ravnopravnosti i demokracije nego u ranijim radovima kolega: „...suvremeni austrijski povjesničar H. Rumpler je, osvrćući se na jedan od spomenutih ‘mitova’