Nova Istra

281 Miodrag KALČIĆ OGLEDI cija nije marila niti je to bilježila) podijeljenih na 26.816 govornika talijanskoga jezi- ka (45,79 %), 9.511 govornika hrvatskoga (16,24 %), 9.064 njemačkoga (15,48 %), 3.293 slovenskoga (5,62 %), 1.634 govornika ostalih jezika Monarhije (2,79 %) i 8.244 svih ostalih jezika (14,08 %), 34 te je bila „deveti grad po veličini u austrijskom dijelu Monarhije“ 35 (Cislajtanije, tada s 28.571.954 stanovnika), drugi pomorski grad prema broju žitelja na istočnoj obali Jadrana (Trst odavno prednjači, a 1910. s gotovo dvjesto tisuća žitelja četvrti je grad po broju stanovnika u Austro-Ugarskoj) 36 i drugi po veličini (u današnjim okvirima) hrvatski grad nakon Zagreba (s jednom četvrtinom stanovnika manje) 37 . Pula 1910. broji desetak tisuća stanovnika više od Rijeke 38 , dvadesetak tisuća više od Osijeka 39 , tri puta više od Splita 40 i Zadra 41 . U đivanja prostornosti grada, uključivanja pojedinih prigradskih četvrti i naselja), izvještaja, novina, časopisa, godišnjaka i interpretacija autorā. 34 Bruno Dobrić:„Kultura čitanja i nacionalni pokreti: čitalačka društva i knjižnice u Puli u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća“, C.A.S.H., Pula, 2003., str. 35. 35 Davor Mandić: „Austrougarska Pula: grad kojem su zavidjeli“, Istarska županija, Mara, Pula, 2015., str. 20. 36 Trst je 1846. već imao 80.300 stanovnika, jedanaest godina kasnije, 1857., bilježi nešto manji broj, 76.783 stanovnika, 1880. znatno se napučio i broji 120.515 žitelja, 1890. manji porast na 135.415, 1900. ponovni porast na 151.010 i 1910. skok na 190.913 duša (prema nacionalnosti: 62,31 % Talijana i Furlanaca, 29,81 % Slovenaca, 6,21 % Nijemaca, 1,26 % Hrvata i Srba, itd.). Ive Mihovilović:„Trst: etnografski i ekonomski prikaz“, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1946., str. 53. 37 „Grad Zagreb imao je 1880. godine ukupno 29.218 stanovnika, 1890. godine 38.742, 1900. go- dine 57.690 i 1910. godine 74.703 stanovnika.“ Agneza Szabo:„Regionalno porijeklo i socijalna struktura stanovništva grada Zagreba između 1880-1910. godine“, Radovi Instituta za hrvatsku povijest , br. 17, Sveučilište u Zagrebu, Centar za povijesne znanosti, Zagreb, 1984., str. 101. 38 Rijeka je 1880. imala 21.932 stanovnika, 1890. brojila je 30.130 žitelja, 1900. bilo ih je 38.098, a 1910. našlo se u Rijeci 49.608 stanovnika (Talijana 46,94 %, Hrvata 31,71 %, Slovenaca 7,94 %, Mađara 7,29 %, Nijemaca 4,99 %, Engleza 0,41 %, Čeha 0,37 %, Srba 0,14 %, itd.). Danijel Patafta:„Promjene u nacionalnoj strukturi stanovništva grada Rijeke od 1918. d0 1924. godine“, Časopis za suvremenu povijest , br. 2, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2004., str. 685 (Tablica 1 i 2). 39 Osijek je 1880. imao 25.260 stanovnika, 1890. malo više – 27.801 stanovnika, 1900. imao je 33.407, a 1910. godine 40.106 žitelja. Verica Andraković, Marijan Jukić:„Dinamika stanovništva grada Osijeka od 1857. do 2001. godine“, Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku , sv. 25., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku, Zagreb-Osijek, 2009., str. 31 (Tablica 1). 40 Split 1880. ima 14.513 stanovnika, 1890. samo tisuću više 15.697, 1900. broji 18.547, a 1910. g. 21.407 žitelja. Sanja Klempić:„Utjecaj imigracije na strukture stanovništva Splita“, Migracijske i etničke teme , br. 1, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, 2004., str. 81 (Tablica 1). 41 Zadar 1880. broji samo 11.992 stanovnika, deset godina kasnije bilo je 13.726 Zadrana, 1890. bilo ih je 15.847, a 1910. godine bilo je 18.077 žitelja Zadra. Vera Graovac:„Populacijski razvoj