Nova Istra

280 OGLEDI Miodrag KALČIĆ stanovništvo Ljubljane, koje tada dosiže 26.284, više nego stanovništvo Salzbur- ga (24.592), Innsbrucka (20.537), Celovca (18.744), Gorice (16.059) ili Zadra (11.861)“ 30 , a nešto manje (tri i pol tisuće) od Zagreba koji je prije velikog potresa (9. prosinca 1880.) te godine imao 29.218 stanovnika 31 . Tijekom sljedeća dva popisa, ukupno civilnih i vojnih osoba, Pula bilježi manji prirast; g. 1890. izbrojeno je 31.739 stanovnika (24,2 % više no za prethodnog po- pisa) i 1900. g. 36.417 stanovnika (14, 7%), da bi ponovno ekspandirala 1910. sa za- bilježenih 59.610 žitelja (63,7 %).„U periodu od 1857. do 1910. stanovništvo grada Pule povećalo se 17 puta ili za 1.643 %“ 32 , a od 1842. do 1910., dakle u razdoblju od 68„austrijskih” godina, broj Puljana se povećao 53 puta ili za zapanjujućih 5.194 po- sto, uz prosječni svakogodišnji prirast od 860 žitelja; u razdoblju posljednjih ekspan- dirajućih deset godina pak, od 1900. do 1910., taj je svakogodišnji prirast vrtoglavo narastao na 2.319 stanovnika. Usporedbe radi, u posljednjem dvadesetogodišnjem razdoblju (hrvatske samostalnosti) popisivanja stanovništva iz 1991., kada Pula do- seže populacijski maksimum, bilježi najveći broj stanovnika: 62.378 (ali samo kad je službeno popisivanje posrijedi, jer prema očekivanom rastućem prirastu, onih 2.319 godišnje, Pula je 1914. imala oko 71.000 duša), do 2011. kada broji približno jedna- ko onoliko koliko stotinu i jednu godinu ranije: 57.460 žitelja, znači prosječna go- dišnja depopulacija iznosila je 246 Puljana. Pula je 1910. sa spomenutih 59.610 stanovnika, 33 prema govornome jeziku (jer za nacionalnu podjelu ili podjelu prema materinskom jeziku austrijska administra- 30 Mate Balota:„Puna je Pula“, nav. dj., str. 48. 31 Agneza Szabo:„Regionalno porijeklo i socijalna struktura stanovništva grada Zagreba između 1880-1910. godine“, Radovi Instituta za hrvatsku povijest , vol. 17, Sveučilište u Zagrebu, Centar za povijesne znanosti, Zagreb, 1984., str. 101. 32 Davor Mandić:„Utjecaj razvoja brodogradilišta Uljanik na demografsku sliku Pule od 1856. do 2001. godine“, u: Bruno Dobrić (ur.):„Stotinu i pedeset godina brodogradnje u Puli“, nav. dj. str. 275. 33 Ovaj se broj žitelja Pule za 1910. godinu razlikuje za nekoliko stotina (okvirno se kreće od okruglih 58.000 do 60.000 stanovnika) u zavisnosti od statističkoga izvora (metodologije odre- httpscooltourists.blogspot.com202005austrijska-pula.html