Nova Istra

279 Miodrag KALČIĆ OGLEDI ozbiljnom brojkom od 25.562 Puljana 27 (141 %).„Ukupno je puljska porezna opći- na 1880. imala 1.244 kuće i 17.777 stanovnika (bez vojnih žitelja, op. p. ), tj. 3.730 obitelji (prosječno – četiri člana), dok je bilo 2.015 samaca (1.848 muškaraca i 167 žena) i 898 slugu (87 muškaraca i 811 žena). (...) Proučavajući porijeklo građanskog stanovništva koje je pridošlo u Pulu, prema pokrajinskoj pripadnosti, dolazimo do podataka da su od ukupnog broja stanovnika (bez vojnih žitelja, op. p. ) 31. prosinca 1880.: 3.801 stanovnik, točnije 21,38 % bili građani općine Pula; 5.853 stanovnika, ili 32,92 % bili su građani Istarske pokrajine; 5.303 stanovnika, ili 29,83 % bili su građani drugih pokrajina Cislajtanije; 1.457 stanovnika, ili 8,20 % bili su pripadnici ugarske krune; 1.363 stanovnika, ili 7,67 % bilo je stranih podanika. Dakle, većina je stanovnika (54,30 %) bila istarskog porijekla, a ukoliko pridodamo još i one iz Trsta i Goričkog okruga, udio građana Julijske krajine raste na 65,31 %.“ 28 Premda je Pula bila većinski talijanska s 56,10 % govornika talijanskoga jezika, naspram 18,48 % njemačkoga, 17.78 % hrvatskoga, 6,28 % slovenskoga i 1,44 % ostalih jezika, ti Ta- lijani zasigurno nisu Benussijevi „autohtoni Puljani“,„ljudi pristigli iz Trsta i Gorič- kog okruga, koji su u Puli bili ‘kao kod svoje kuće’, budući da su je smatrali ‘gradom pobratimom’, zato što je bila dio iste pokrajine, njima jednaka po jeziku, običajima i povijesnim tradicijama.“ 29 Svi su oni, bez obzira na uporabu jezika, nacionalnost, zemljopisnu i zavičajnu pripadnost, običaje i tradiciju, samo obični useljenici i naj- običniji došljaci (imigranti), svi su oni stranci ( furešti ), tek budući djedovi još nero- đenim puljskim unucima, pravim„autohtonim Puljanima“, od kojih je pak golema, uistinu golema većina nakon svjetskih ratova otišla iz rodnoga grada. Naravno, s tolikim brojem stanovnika (25.562) Pula je (stoljećima potisnuta) daleko utekla istarskim gradovima i općinama, i broji 1880.„skoro toliko koliko i 27 „Cjelokupno puljsko stanovništvo bilo je sačinjeno od: 16,32 % do 6 godina, 15,67 % između 7 i 14 godina, 11,67 % između 15 i 20 godina, 32,25 između 21 i 40 godina, 13,76 % između 41 i 50 godina, 6,81 % između 51 i 60 godina, 3,52 % starijih od 60 godina“ Bernardo Benussi:„Povijest Pule: u svjetlu municipalnih ustanova do 1918. godine“, Zavičajna naklada „Žakan Juri“, Pula, 2002., str. 659, bilj. 106. 28 Isto, str. 563-564. 29 Isto, str. 565. httpscooltourists.blogspot.com202005austrijska-pula.html